Rast napetosti na Bliskom istoku ponovno se odrazio na svjetsko tržište energenata, a posljedice se već osjećaju i na benzinskim postajama diljem Europe. Zbog poremećaja u opskrbi i zatvaranja Hormuškog tjesnaca cijena nafte naglo je skočila te je u jednom trenutku dosegnula 116,35 eura po barelu, najvišu razinu od 2022. godine. Takav skok odmah se prelijeva i na maloprodajne cijene goriva u regiji.
Hrvatska vlada reagirala je ponovnim uvođenjem uredbe o ograničavanju cijena goriva, koja se vraća nakon osam mjeseci. Prema novoj odluci, u sljedeća dva tjedna litra eurosupera iznosit će 1,50 eura, dok će eurodizel stajati 1,55 eura. Plavi dizel bit će 0,89 eura po litri, a ukapljeni naftni plin, ovisno o spremniku, kretat će se između 1,70 i 2,40 eura po litri. Bez državne intervencije cijene bi, upozoravaju stručnjaci, bile osjetno više.
I druge države u regiji posežu za sličnim mjerama kako bi ublažile udar na građane i gospodarstvo. U Sloveniji je vlada intervenirala smanjenjem trošarina pa trenutačno litra benzina stoji oko 1,44 eura, dok eurodizel košta 1,47 eura. U Mađarskoj se također očekuje novo poskupljenje. Prema podacima portala Holtankoljak.hu, od utorka će litra benzina stajati oko 1,47 eura, dok će dizel dosegnuti oko 1,58 eura.
U Srbiji je vlada privremeno zabranila izvoz nafte i naftnih derivata kako bi stabilizirala domaće tržište. Do 13. ožujka cijena benzina ograničena je na 1,53 eura po litri, dok će litra dizela stajati 1,69 eura. Nešto niže cijene i dalje se mogu pronaći u Bosni i Hercegovini, iako su i ondje u posljednje vrijeme porasle za oko dvadeset centi. Dizel se trenutno prodaje u rasponu od 1,24 do 1,51 euro po litri, dok se benzin kreće između 1,18 i 1,33 eura. Prosječna cijena benzina iznosi oko 1,23 eura, a dizela oko 1,38 eura po litri, analizira N1.
U Crnoj Gori najavljeno je novo poskupljenje pa bi dizel trebao porasti s 1,34 na 1,48 eura po litri, dok će benzin poskupjeti s 1,40 na 1,46 eura. Razvoj situacije na svjetskom tržištu nafte pokazuje koliko su regionalna tržišta osjetljiva na geopolitičke napetosti, a sve više država ponovno poseže za administrativnim ograničavanjem cijena kako bi spriječile novi val energetske krize kakav je Europa već doživjela prije nekoliko godina.
Opet trgovačka pohlepa na djelu, a Vlada nas "spašava" ograničenjem cijena koje su bezobraznici digli bez opravdanog razloga. Mladen Vedriš je rekao neka mu neko objasni kako može poskupiti gorivo koje je nabavljeno prije po puno jeftinijoj cijeni? Druga stvar je da je to sad nabavljeno po ovim cijenama barela, ali nešto što se prodaje iz prijašnjih zaliha, koje je opravdanje za dizanje cijena?