REKORDNE CIJENE HRANE

Borzan: Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe 'deru kožu s leđa' građana

Foto: CY NICHOLSON/REUTERS/PIXSELL/Ilustracija
FILE PHOTO: A woman shops in a supermarket as rising inflation affects consumer prices in Los Angeles
Foto: Yui Mok/PRESS ASSOCIATION
Inflation figures
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Biljana Borzan o potrošačkim navikama hrvatskih građana
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Biljana Borzan o potrošačkim navikama hrvatskih građana
16.07.2025.
u 09:02
Prema istraživanju koje je provela Borzan, čak 56,4 posto građana Hrvatske zbog inflacije kupuje manje hrane, a velik broj njih poseže za hranom lošije kvalitete
Pogledaj originalni članak

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan inicirala je saslušanje na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o visokim cijenama diljem Europske unije, s posebnim naglaskom na rekordne cijene hrane u istočnoj Europi, priopćili su iz njezina ureda.

- Prema posljednjem Eurobarometru, većina građana EU smatra da su inflacija i siromaštvo najveći problemi. To je posebno izraženo u zemljama istočne Europe, gdje je rast cijena hrane najveći. Za današnju cijenu 10 jaja u Poljskoj, prije četiri godine ste mogli kupiti 18. U Slovačkoj čak 24. Cijena kruha u Mađarskoj porasla je za 170 posto, u Bugarskoj za 122 posto, a u Hrvatskoj za 65 posto u posljednje četiri godine. U baltičkim zemljama cijene mesa porasle su i do 50 posto. Istovremeno, u zapadnim državama rast cijena uglavnom je ispod 20 posto - istaknula je Borzan.

Stručnjaci iz Europske središnje banke i Europske komisije upozorili su da, unatoč padu inflacije, cijene hrane i dalje ostaju visoke. Prema istraživanju koje je provela Borzan, čak 56,4 posto građana Hrvatske zbog inflacije kupuje manje hrane, a velik broj njih poseže za hranom lošije kvalitete.

- Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe 'deru kožu s leđa' građana. Tijekom saslušanja mnogi su upozorili na velike prehrambene multinacionalne kompanije, od kojih svega 11 kontrolira većinu tržišta. Riječ je o kompanijama poput Nestléa, Unilevera, P&G-a, PepsiCo ili Marsa, koje pokrivaju stotine poznatih brendova, a da toga nismo ni svjesni. One ne određuju samo cijene, već i količine i kvalitetu proizvoda dostupnih u pojedinim državama, svjesno izazivajući rast cijena. Tako primjerice boca Coca-Cole u Njemačkoj stoji 1,89 eura, dok u Luksemburgu – zbog teritorijalnih ograničenja – ista ta boca košta 2,89 eura. U istočnoj Europi, unatoč znatno nižem životnom standardu, cijene su iste ili više nego na zapadu - upozorava Borzan.

Novi europski zakon koji bi trebao smanjiti teritorijalna ograničenja na tržištu očekuje se tek sljedeće godine. Procjenjuje se kako takva ograničenja potrošače u EU godišnje koštaju oko 19 milijardi eura, kazali su iz ureda europarlamentarke.

Video

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar mlijeko
mlijeko
10:19 16.07.2025.

I veći je postotak onih koji su na rubu gladi ili siromaštva. Jedino oni sa članskom imaju sve.

MA
majeltomoguce
11:08 16.07.2025.

To se zove tržišna ekonomija! Dobar trgovac će staviti najvišu moguću cijenu po kojoj će i dalje moći prodavati proizvode - to je posao trgovca, to nije "deranje kože". Evo na Thomsonovom koncertu su sendvići bili 8€ i večina se nije prodala, pa se kasnije prodavala po 29 centi da se barem nešto spasi! Hoće sad au Sinju isto košrati 8€ taj sendvić - nekako mislim da neće! Dakle ljudi su ti koji određuju konačnu cijenu! Trgovac sigurno nije uperio pištolj nikome u glavu i prisilio ga da kupuje. Nije problem u trgovcima - problem je u ekonomsko nepismenim ljudima kojima možeš prodati sve - a kasnije će kukati kako nema novaca i kako su male plaće - ekonomska nepismenost!