Europska komisija priprema preraspodjelu sredstava iz financijskog instrumenta kojim se državama zapadnog Balkana pružaju poticaji za provedbu reformi nužnih za pristupanje Europskoj uniji. Prema informacijama koje su za Euronews potvrdila dvojica dužnosnika EU-a, najveću će korist od preraspodjele imati zemlje koje su ostvarile najveći napredak u reformskom procesu. Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan uspostavljen je 2024. godine s ciljem pružanja financijske potpore državama kandidatkinjama, uz strogo definirane uvjete, ponajprije provedbu reformi potrebnih za članstvo u Europskoj uniji.
Program obuhvaća razdoblje od 2024. do 2027. godine, a njegov je glavni cilj udvostručiti veličinu gospodarstava država zapadnog Balkana tijekom idućeg desetljeća. No, prema podacima same Europske komisije, dosad je iz instrumenta isplaćeno tek oko 673 milijuna eura od ukupno raspoloživih šest milijardi eura. Gotovo cjelokupan dosad isplaćeni iznos završio je u samo tri od ukupno šest država kandidatkinja. Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija trenutačno su najdalje odmaknule u pristupnom procesu zahvaljujući provedbi domaćih reformskih programa. S druge strane, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija općenito se smatraju državama koje zaostaju.
Mehanizam predviđa da države moraju provesti dogovorene reformske korake unutar unaprijed određenih rokova. U slučaju njihova neispunjavanja Europska komisija može obustaviti isplatu dijela ili cjelokupnog iznosa koji se odnosi na pojedini reformski cilj. Korisnici sredstava imaju godinu dana za ispunjenje preuzetih obveza prije nego što se sredstva preraspodijele drugim državama, dok je za prvu godinu provedbe programa taj rok produljen na dvije godine. Upravo je zbog toga kraj lipnja predstavljao prvi takav rok. „Kako je propisano uredbom, ako reformski koraci nisu provedeni ni nakon isteka prijelaznog razdoblja, odgovarajuća sredstva mogu se preraspodijeliti drugim korisnicima”, izjavio je glasnogovornik Europske komisije za Euronews.
Dodao je kako će Komisija, nakon isteka roka 30. lipnja 2026., provesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu napretka svih korisnika. To u praksi znači da će neiskorištena sredstva biti usmjerena državama koje su ostvarile najveći reformski napredak. Među njima su prije svega Crna Gora i Albanija, koje se smatraju predvodnicama procesa proširenja, kao i Sjeverna Makedonija, koja također bilježi dobre rezultate u provedbi reformi.
Najveći gubitnik trebala bi biti Bosna i Hercegovina, koja dosad nije primila nijednu isplatu iz ovog instrumenta jer nije provela nijednu od predviđenih reformi, ponajviše zbog složenoga institucionalnog ustroja države. U nepovoljnijem će se položaju naći i Kosovo te Srbija, premda su već primile dio sredstava. Takav je razvoj događaja bio najavljen još u travnju, kada je povjerenica za proširenje Marta Kos uputila pismo svim državama zapadnog Balkana pozvavši ih da ubrzaju reformske procese ili će riskirati gubitak sredstava predviđenih ovim financijskim instrumentom.
Dužnosnici Europske unije pritom ističu kako je riječ o poticajnim sredstvima te naglašavaju da Komisija državama ništa ne oduzima jer one na ta sredstva nisu imale pravo ako prethodno nisu ispunile preuzete reformske obveze. „To je poput rada po satu. Plaćeni ste samo za posao koji ste doista obavili”, rekao je jedan dužnosnik Europske unije koji je želio ostati anoniman kako bi mogao otvoreno govoriti o toj temi. Očekuje se da će Europska komisija državama članicama tijekom ovog mjeseca predstaviti više pojedinosti o preraspodjeli, uključujući i iznose koji će biti preusmjereni pojedinim državama.
Među mogućim rješenjima razmatra se i ravnomjerna raspodjela dodatnih sredstava svim državama zapadnog Balkana za tehničku pomoć, prijenos sredstava drugim državama kandidatkinjama izvan regije ili čak njihov povrat u proračun Europske unije. „Reforme moraju ostati prioritet država korisnica kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristile mogućnosti koje nudi Plan rasta”, poručio je glasnogovornik Europske komisije.
Srbija tj njihova politika ne da je još u 90 godinama nego je još u 18 stoljeću kao takva ne bi uopće trebalo razmotriti ulazak u europsku uniju to bi bilo razarajuće . zapravo tek 5% građana Srbije želi napredovati prema zapadnim zemljama nego se i dalje vidi prema Rusiji .