U medijima se proteklih dana pojavila vijest o poskupljenju plina za kućanstva od jeseni, i to za nekih sedam do osam posto, ovisno o distributivnom području na kojem se nalazi krajnji kupac. Hrvatska energetska regulatorna agencija početkom lipnja nove je tarifne stavke objavila za sve krajnje kupce koji nisu kućanstva, a one će vrijediti od 1. srpnja do 30. rujna ove godine. Do zaključenja ovog teksta nove tarifne stavke za kućanstva još nisu objavljene pa HERA nije željela odgovoriti na naš upit o poskupljenju.
Čeka se HERA
Nekoliko velikih domaćih opskrbljivača plinom, koji također čekaju HERA-u, potvrđuje da cijena dijelom ovisi o tržišnim kretanjima. "Vezano na traženi komentar na najavljeno poskupljene plina u Hrvatskoj, navodimo da cijenu plina u obvezi javne usluge za krajnje kupce kućanstvo određuje HERA u skladu s Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu", kažu nam iz Međimurje Plina, tvrtke koja opskrbljuje krajnje kupce u većem dijelu sjeverozapadne Hrvatske pa i Zagreba. Ističu da se cijene javne usluge opskrbe plinom za plinsku godinu 2026./2027. (od 1. listopada 2026. do 30. rujna 2027.) određuju na temelju kretanja cijena terminskih ugovora Winter i Summer, obavljenih u pojedinom danu tijekom razdoblja od 1. svibnja do 30. lipnja 2026. godine, u publikaciji ICIS HEREN "European Spot Markets".
Cijenu za javnu uslugu opskrbe kućanstava, odnosno odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom, HERA je, dodaju, dužna objaviti najkasnije do 21. rujna 2026. Iz HEP-a, čiji HEP Plin opskrbljuje, primjerice, osječko područje, navode i da je cijena plina za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbe regulirana, što znači da su svi opskrbljivači u obvezi javne usluge dužni primjenjivati tarifne stavke koje donosi HERA. Gradska plinara Zagreb potvrđuje kako u ovom trenutku još čeka službenu odluku HERA-e pa ondje ne bi željeli prejudicirati konačne iznose.
"Važno je naglasiti da se cijena plina u javnoj usluzi ne određuje diskrecijskom odlukom, već primjenom propisane metodologije koja reflektira kretanja referentnih tržišnih cijena plina tijekom obračunskog razdoblja. Prema trenutačno dostupnim preliminarnim tržišnim pokazateljima vidljiv je uzlazni trend referentnih tržišnih cijena, zbog čega je realno očekivati da će se to odraziti i na cijenu plina u javnoj usluzi. Istodobno, na konačan iznos koji će plaćati krajnji kupci mogu utjecati i eventualne mjere za ublažavanje učinaka rasta cijena, ako takve budu donesene. O konačnoj visini eventualne promjene možemo govoriti tek nakon što HERA objavi službenu odluku i budu poznati svi elementi koji utječu na konačnu cijenu za krajnje kupce", kažu u Gradskoj plinari Zagreb - Opskrba..
Dalibor Pudić, predsjednik Stručne udruge za plin, potvrđuje da se za sada mogu dati samo aproksimativni podaci. – Prema neformalnim izračunima, načelno govorimo o povećanju cijena. I kompanije kojima je takva informacija bitna radile su dnevne izračune prema formuli, a svi su podaci javno dostupni, tako da je ovo što je dosad izašlo prilično točno. I u našoj udruzi imamo službu koja prati cijene pa ćemo vidjeti koliko smo točni kada cijene, odnosno tarifne stavke, objavi HERA. Jednostavno, prati se dnevne cijena na TTF-u pa tu informaciju možete dobiti od naše stručne udruge, a sigurno će se moći dobiti i od HERA-e. Ako se sve pomno prati 60 dana, možemo doći do 3,94 eura po MWh, dok je prošlogodišnja cijena bila 3,55 eura. Dakle, ako prosječno kućanstvo godišnje troši 1000 kubika plina, za takvo će kućanstvo godišnja cijena biti veća za 40 eura godišnje. Ali, riječ je o nabavnoj cijeni plina, a ona na krajnju cijenu plina utječe samo jednim dijelom, pa govorimo o povećanju od sedam do osam posto jer u cijenu ulazi i distributivna razlika, a to ovisi i o tome o kojem je distributivnom području riječ – kaže Pudić te objašnjava da intervencijom Vlade Republike Hrvatske povećanje može biti manje.
Prilagoditi potrošnju
– Ako u međuvremenu dođe do pada cijena na međunarodnom tržištu, netko bi plin mogao ponuditi i po nižoj cijeni od one u okviru javne usluge. Vlada bi, ako odluči intervenirati, mogla subvencionirati tu novu cijenu i odrediti konačnu cijenu. Procjenjuje se da bi to rezultiralo ukupno oko 15 milijuna eura većim troškom za kućanstva. Ipak, ne očekujem intervenciju Vlade jer se ne radi o znatnijem poskupljenju, a i dalje su na snazi određene Vladine subvencije. Intervencija bi samo značila povećanje subvencija, a to ne očekujem. Volio bih da se ide u smjeru da se krajnji kupci postupno navikavaju na tržišne cijene i da prilagođavaju svoju potrošnju koliko je to moguće, kako bi si i oni koji su u najtežem položaju mogli priuštiti plin. Ali pretjeranih poskupljenja neće biti – rekao je Dalibor Pudić.
Što kaže Kolinda?