Ne morate se odreći omiljenih ljetnih aktivnosti da biste ostali zdravi, no nekoliko mjera opreza može učiniti veliku razliku. Ljepše i toplije vrijeme poziva na piknike, roštilje i večere na otvorenom, ali to nažalost znači i da se rizik od želučanih tegoba značajno povećava. Posljednje što želite je da vam napadaj trovanja hranom prekine godišnji odmor ili ljetne planove putovanja. Prema podacima, milijuni ljudi diljem svijeta svake godine obole od bolesti koje se prenose hranom, a broj slučajeva trovanja značajno raste upravo tijekom ljetnih mjeseci. Zbog toga su medicinski stručnjaci za HuffPost objasnili zašto se to događa i kako možete spriječiti da i sami postanete žrtva bolesti koja se prenosi hranom.
Nekoliko je čimbenika koji pridonose porastu broja slučajeva trovanja hranom tijekom ljeta, a ne iznenađuje da vrućina igra glavnu ulogu. Tijekom toplijih mjeseci, broj prijema na hitnu pomoć zbog bolesti uzrokovanih bakterijama iz hrane raste, tvrdi Leslie A. Waid, medicinska sestra iz Centra za probavno zdravlje Sveučilišnog medicinskog centra u Pittsburghu. "Kada su temperature visoke, to može pospješiti rast i preživljavanje bakterija", pojasnila je. Bakterije poput E. coli, salmonele i kampilobaktera obožavaju toplije vrijeme i sklone su razmnožavanju na višim temperaturama. Određene namirnice posebno su osjetljive na ove zarazne jednostanične organizme, uključujući lisnato zeleno povrće, nepasterizirane mliječne proizvode, nedovoljno kuhano meso i razne delikatesne proizvode.
Problem koji uzrokuju visoke temperature dodatno pogoršava i povećan broj aktivnosti na otvorenom. Kada ste vani i uživate u vodenim sportovima ili druženju s prijateljima, mnogo je lakše zaboraviti na prijenosni hladnjak s hranom koji ste ponijeli. Štoviše, boravak na otvorenom, čak i na kraće vrijeme, ograničava mogućnost održavanja hrane čistom od klica. "Otvoreni prostori također znače i manji pristup sapunu i vodi za pranje pribora, površina i ruku, što povećava rizik od širenja bakterija, primjerice s sirovog mesa na drugu hranu", objasnila je obiteljska liječnica dr. Beth Oller. Time se stvara idealno okruženje za kontaminaciju i brzo razmnožavanje opasnih mikroorganizama.
Ako ste ikada doživjeli trovanje hranom, predobro ste upoznati s kaosom koji ove infekcije izazivaju u probavnom sustavu. Najčešći simptomi trovanja hranom uključuju mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu i proljev, koji može, ali i ne mora biti krvav. "Drugi simptomi mogu uključivati glavobolju, bolove u mišićima i umor", rekla je Oller, dodajući da njihov intenzitet može varirati od blagog do teškog. Početak simptoma ovisi o uzročniku bolesti. Casey Carnell, asistentica liječnika u istom centru, objasnila je da bakterijski i virusni patogeni mogu izazvati simptome već za dva do deset sati, ali ponekad i tek nakon 96 sati. "Kod nečega poput parazitske infekcije, može proći i do jedan do dva tjedna", dodala je Carnell.
Srećom, većina slučajeva trovanja hranom riješi se sama od sebe unutar nekoliko dana. Međutim, neki će ljudi možda trebati potražiti liječničku pomoć ako određeni simptomi potraju ili se pogoršaju. Prema Carnell i Oller, ozbiljni znakovi uključuju visoku temperaturu, krvavi proljev ili povraćanje, nemogućnost zadržavanja tekućine i tešku dehidraciju, koja se može očitovati kao vrtoglavica ili zbunjenost. U ekstremnim slučajevima, neliječeno trovanje hranom može dovesti do sepse. Carnell je također napomenula da trovanje hranom može biti posebno opasno za određene skupine, uključujući dojenčad, starije osobe, imunokompromitirane osobe i one koji uzimaju imunosupresive. U tim slučajevima, odlazak na hitnu pomoć ili u dežurnu ambulantu ne bi se smio odgađati. Liječnički pristup bit će sličan kućnom liječenju, ali intenzivniji, s lijekovima protiv mučnine, bolova te bolničkom rehidracijom ako je potrebna.
Kada je u pitanju prevencija trovanja hranom, pridržavanje osnovnih higijenskih praksi, poput temeljitog pranja ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, ključno je. To ne uključuje samo pranje ruku nakon odlaska u kupaonicu, već i nakon maženja životinja, vodenih aktivnosti, iznošenja smeća i obavezno prije jela. Waid je dodatno pojasnila da bolest koja se prenosi hranom može biti zarazna ovisno o uzročniku, osobito ako se radi o "bakterijama koje se izlučuju stolicom ili povraćanjem". To znači da će vašu kupaonicu trebati temeljito očistiti i dezinficirati i dok ste bolesni i nakon toga kako se ostali ukućani ne bi zarazili.
Osim osobne higijene, nužno je i pravilno rukovanje i skladištenje hrane. Olle je predložila da "operete svježe povrće i salatu prije pakiranja ako niste sigurni hoće li vam voda biti dostupna na odredištu". Drugi savjeti za sigurnost hrane uključuju odvajanje sirovog mesa od ostalih namirnica, temeljito kuhanje svog mesa, pravilno pakiranje svega i držanje hrane izvan onoga što medicinski stručnjaci nazivaju "zonom opasnosti". Jednostavno rečeno, zona opasnosti je ostavljanje hrane na temperaturama između 4 i 60 stupnjeva Celzijusa, jer je to raspon u kojem će se bakterije najvjerojatnije razmnožavati. Kako je zaključila Waid, više temperature, potencijalna kontaminacija hrane zbog aktivnosti na otvorenom i nepravilna sigurnost hrane stvaraju "savršenu oluju za prijenos bolesti hranom tijekom ljetnih mjeseci". Iako se ne morate odreći ljetnih klasika, budite svjesni kako i gdje čuvate hranu. Sunce je odlično za vaše zdravlje, ali ne i za vaš obrok.