Vjerojatno kupujete neke namirnice zbog praktičnosti, kako biste uštedjeli nekoliko koraka pri pripremi obroka. Prethodno oprano lisnato povrće u vrećicama, poput zelene salate ili špinata, čini se kao logičan izbor ako se pokušavate hraniti zdravo. Ali ne tako brzo. Prema stručnjacima za sigurnost hrane, zapakirano lisnato povrće nije najsigurniji odabir jer su bakterije i kontaminacija češći nego što biste mogli posumnjati u ovom proizvodu. "Dok potrošači očekuju praktičnost i sigurnost, stvarnost je da prethodno oprano lisnato povrće u vrećicama ostaje jedan od najrizičnijih artikala u trgovini zbog rizika od kontaminacije kroz cijeli lanac opskrbe", kaže Darin Detwiler, profesor prehrambene politike na Sveučilištu Northeastern i autor knjige "Sigurnost hrane: prošlost, sadašnjost i predviđanja". On osobno izbjegava kupnju salata u vrećicama zbog opasnosti od smrtonosne kontaminacije E. coli.
Ne umišljate, epidemije povezane s ovim proizvodom zaista su česte. "Kada pogledate prošle epidemije, salate u vrećicama bile su vodeći uzrok bolesti koje se prenose hranom, a neke od tih epidemija rezultirale su hospitalizacijama, zatajenjem bubrega, pa čak i smrću", rekao je Detwiler. Mnogi čimbenici u opskrbnom lancu mogu kontaminirati povrće patogenima, kao što su E. coli, listerija ili salmonela, zbog kojih se ljudi mogu razboljeti, završiti u bolnici ili još gore. "Lisnato povrće u vrećicama pere se i obrađuje u velikim serijama, što je učinkovit način za širenje patogena", izjavila je Olivia Roszkowski, instruktorica kulinarstva i certificiranja sigurnosti hrane na Institutu za kulinarsko obrazovanje u New Yorku.
Epidemije povezane s lisnatim povrćem događaju se češće nego što mislite, a američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) čak je izradila akcijski plan za smanjenje različitih sojeva E. coli u lisnatom povrću. Primjerice, E. coli O157:H7, koja proizvodi shiga toksin, patogeni je soj koji se često povezuje s epidemijama zelene salate. Detwiler kaže da je "posebno opasan jer je potrebna vrlo mala količina da izazove tešku bolest. Rizik nije teoretski, već je više puta dokazan u epidemiji za epidemijom." Unatoč naporima da se smanje takvi slučajevi, oni se i dalje događaju. Prema izvješću objavljenom u travnju 2024., lisnato povrće uzrokuje do 9.2% poznatih bolesti uzrokovanih patogenima koji se prenose hranom u SAD-u, a procjenjuje se da je više od 2,3 milijuna bolesti svake godine povezano s kontaminiranim lisnatim povrćem.
Kontaminacija se može dogoditi u različitim fazama prije nego što zapakirane salate stignu do rashladnog odjela u trgovini i na kraju na vaš tanjur. "Na polju se proizvodi mogu kontaminirati patogenima iz izvora kao što su zagađena voda za navodnjavanje, divlje ili domaće životinje, tlo ili zrak", rekla je Kimberly Baker, direktorica tima za prehrambene sustave i sigurnost na Sveučilištu Clemson. Kontaminacija je češća "kada je polje u neposrednoj blizini stočarskih farmi ili tovilišta gdje se životinje drže u gusto naseljenim uvjetima", objasnila je Roszkowski za HuffPost.
Od polja do tvornice
"Otjecanje iz laguna za stajski gnoj može prodrijeti u kanale za navodnjavanje i kontaminirati polja smrtonosnim bakterijama poput E. coli O157:H7", nastavio je Detwiler. Nije problem samo kontaminirana voda, jer neke farme koriste i neregulirane izvore vode za navodnjavanje polja, poput neobrađene ili minimalno obrađene površinske vode iz rijeka, jezera ili kanala, što povećava rizik od kontaminacije. Kada dođe vrijeme za žetvu, postoje dodatni rizici da patogeni i bakterije dođu u kontakt sa salatom. "Kontaminacija se može dogoditi ljudskim rukovanjem, kontaminiranom opremom ili vodom koja se koristi u procesima nakon berbe za transport, proizvodnju ili uklanjanje zemlje", rekla je Baker.
Jednom kada lisnato povrće stigne u pogon za preradu, otvaraju se nove mogućnosti za kontakt s patogenima. Povrće koje dobijete u vrećici obično ne dolazi s jednog polja, već s više farmi, što komplicira sljedivost i povećava rizik od kontaminacije. Povrće se obrađuje u centraliziranom području i distribuira, što je praktično za sve uključene tvrtke, ali nije idealno sa stajališta sigurnosti hrane. "Povrće s različitih farmi se miješa, pere i pakira zajedno, tako da jedan kontaminirani list može utjecati na tisuće vrećica u više država", objasnio je Detwiler. Salata se pere u velikim kadama, dodala je Rosemary Trout, izvanredna profesorica i direktorica programa kulinarstva i prehrambenih znanosti na Sveučilištu Drexel. Ono što možda ne sumnjate, prema Trout, jest da se "biljna hrana češće povezuje s bolestima koje se prenose hranom nego životinjski proizvodi".
Pomaže li dodatno pranje kod kuće?
Ako razmišljate: "Dobro, oprat ću svoje prethodno oprano povrće za dodatnu sigurnost", nemojte. Pranje povrća kod kuće ne čini ga sigurnijim jer voda neće ukloniti patogene, rekao je Detwiler. Ispiranjem prethodno opranog povrća možete čak unijeti patogene koji se možda kriju na vašoj radnoj površini ili u sudoperu. "Prethodno oprano povrće ne bi se trebalo ponovno prati kod kuće, jer se time može unijeti kontaminacija ako sudoper, pribor, oprema ili ruke osobe koja priprema hranu nisu pravilno očišćeni ili dezinficirani", rekla je Baker.
Bakterije ili patogeni nisu očiti i ne mogu se vidjeti. "Ako je povrće kontaminirano patogenima, oni se ne mogu otkriti vidom, mirisom ili okusom i ne mogu se ukloniti pranjem", objasnila je Baker. Prema Detwileru, "bakterije poput E. coli i salmonele mogu formirati biofilmove koji im pomažu da se zalijepe za površinu lišća. Jednom pričvršćene, te se bakterije ne mogu jednostavno isprati". Štetne patogene potrebno je skuhati da bi se eliminirali, jer ih toplina ubija, rekao je Detwiler. Veliki problem sa salatom je što se obično jede sirova, a ne kuhana, "što otežava smanjenje rizika od bolesti koje se prenose hranom", zaključila je Baker.
Kako se zaštititi?
Ako i dalje preferirate kupnju salata u vrećicama zbog praktičnosti, postoji nekoliko mjera opreza koje možete poduzeti. Prije nego što kupite bilo koje lisnato povrće, provjerite postoje li opozivi proizvoda, savjetuju Detwiler i Roszkowski. Također, uvijek provjerite rok trajanja i kupujte samo onoliko koliko ćete pojesti u danu ili dva. Izbjegavajte vrećice s viškom vlage koje izgledaju mokro, jer su vlažna okruženja utočište za razvoj bakterija. Pregledajte pakiranje kako biste bili sigurni da salata izgleda svježe, bez uvenulih ili obezbojenih dijelova, jer ti znakovi mogu ukazivati na nepravilno skladištenje ili smanjenu svježinu.
Nakon što ste kupili povrće, ne ostavljajte ga u vrućem automobilu, garaži ili na kuhinjskom pultu. Izbjegavajte drastične promjene temperature pri transportu iz trgovine i pri pripremi obroka jer to dovodi do kondenzacije i stvara vlažno i toplo okruženje koje može potaknuti kvarenje i rast bakterija. Povrće treba čuvati u hladnjaku na temperaturi od četiri stupnja Celzijusa ili nižoj. Najsigurnija opcija je kupnja cijelih glavica salate ili vezica špinata. "Cijele glavice salate ili špinata imaju manju površinu za kontaminaciju u usporedbi s prethodno narezanim, miješanim salatama u vrećicama", rekao je Detwiler, predlažući da ih isperete pod hladnom vodom, a ne natapate, kako biste uklonili prljavštinu, ostatke, eventualne insekte i površinske bakterije.
Nemojte ih ovako raditi: Ovo je najnezdraviji način pripreme jaja!