Problemi sa srcem ne pogađaju isključivo stariju populaciju, a to je na vlastitoj koži iskusio 32-godišnji Alex Balmes nakon što je tjednima ignorirao simptome koji su ga na kraju doveli do zatajenja organa. Isprva je osjećao nervozu i primijetio nepravilan rad srca, no sve je pripisivao anksioznosti i nije smatrao da mu je potreban odlazak u bolnicu. Mnogi znakovi zatajenja srca lako se mogu zamijeniti s nekom prolaznom bolešću ili uobičajenim znakovima starenja, što je isprva mislio i ovaj otac iz Orlanda na Floridi. Njegovo se stanje pogoršalo tek kada su se pojavila četiri druga uobičajena simptoma: kronični umor, nedostatak zraka, nagli porast tjelesne težine i nadutost. Tada je konačno potražio pomoć i podvrgnut je hitnoj operaciji.
Liječnici su mu ugradili uređaj za mehaničku potporu lijevoj klijetki (LVAD), baterijsku pumpu koja se kirurški postavlja u prsa kako bi pomogla srcu pumpati krv kroz tijelo. Iako sam naziv "zatajenje srca" zvuči kao da je srce prestalo kucati, to nije slučaj. Stanje zapravo znači da srce ne može ispumpati dovoljno krvi za opskrbu drugih organa u tijelu. Nažalost, ugrađeni uređaj za Balmesa je samo privremeno rješenje dok čeka na transplantaciju srca, a njegova priča, koju je prenio New York Post, služi kao snažno upozorenje. Njegov slučaj nije jedini; naprotiv, dio je zabrinjavajućeg trenda. Globalna studija o teretu bolesti otkrila je da je prevalencija srčanog zatajenja među osobama u dobi od 15 do 49 godina porasla za nevjerojatnih 76,76 posto između 1990. i 2021. godine. Stručnjaci ovaj porast izravno povezuju s rastućom stopom pretilosti, dijabetesa i hipertenzije kod mlađe populacije.
Dok je Balmes preživio da ispriča svoju priču, stotine tisuća života godišnje odnese ovo stanje, često zato što se znakovi prepoznaju prekasno, kada je šteta već nanesena. Jednom kada se pojave očiti simptomi, bolest je već uznapredovala. "Kada je pacijent hospitaliziran zbog zatajenja srca, rizik od smrti i ponovne hospitalizacije dramatično raste", izjavio je kardiolog dr. John Jefferies. Stručnjaci naglašavaju da je danas jedna od pet osoba koje dožive srčani udar mlađa od 40 godina, što dodatno potkrepljuje tezu da su kardiovaskularne bolesti sve veći javnozdravstveni problem među mladima. Rani pregledi i prevencija stoga su ključni, jer se faktori rizika poput visokog krvnog tlaka često razvijaju bez izraženih simptoma.
Simptomi koje ne smijete zanemariti
Raspon simptoma srčanog zatajenja preklapa se s drugim stanjima, a može varirati ovisno o dobi i spolu, što dodatno otežava dijagnozu. Dr. Jefferies upozorava na druge zabrinjavajuće znakove, poput nedostatka zraka pri naporu ili dok ležite, kao i iznenadne zaduhe tijekom noći. Spomenuo je i bendopneju, stanje u kojem pacijent ostaje bez daha dok se saginje. Žene mogu doživjeti simptome drugačije od muškaraca. Osim klasične boli u prsima, kod njih se može javiti nelagoda u vratu, čeljusti, ramenu, gornjem dijelu leđa ili trbuhu, kao i mučnina ili povraćanje. Također, mogu osjetiti ekstremni umor čak i nakon obavljanja jednostavnih svakodnevnih aktivnosti.
Nekoliko čimbenika može pridonijeti riziku od zatajenja srca. Uz pretilost, visoki krvni tlak, dijabetes i bolesti bubrega, značajan utjecaj ima i redovita konzumacija alkohola. Način života, uključujući sjedilački rad, nezdravu prehranu bogatu prerađenom hranom, pušenje i kronični stres, također igra veliku ulogu. Obiteljska povijest ne smije se zanemariti; podaci pokazuju da postojanje jednog roditelja sa zatajenjem srca može povećati rizik za čak 70 posto u usporedbi s osobom bez genetske predispozicije. Uz to, i neke virusne infekcije mogu oštetiti srčani mišić, a dugoročni kardiovaskularni rizici povezani s preboljenjem bolesti COVID-19 također su predmet intenzivnih istraživanja.
Kirurški zahvati mogu pomoći srcu da se djelomično oporavi, ali prema dr. Jeffriesu, potpuni oporavak oštećenog srčanog mišića je izazovan. Glavni cilj liječenja je očuvanje postojeće funkcije srčanog mišića. "Većina onoga što pokušavamo postići jest očuvanje postojeće funkcije stabilizacijom stanja kroz medicinsku terapiju i druge intervencije, uz modifikacije životnog stila", objasnio je. Dok čeka na transplantaciju, Alex Balmes se vratio igri sa svojom kćeri, ali svjestan je da je njegovo stanje zauvijek promijenilo neke stvari. "Jednostavno moram malo usporiti", rekao je za Orlando Health. "Pokušavam si to objasniti tako da sam, iako sam mlad, jednostavno brže ostario."