Tko još treba najnoviji holivudski film kada naš mozak svake noći sam režira najneobičnije priče? Dok spavamo, u snovima se isprepliću poznate osobe, čudna mjesta, stvarni događaji i prizori koji na javi često ne bi imali nikakvog smisla. Upravo zato snovi već stoljećima intrigiraju znanstvenike, psihologe i sve one koji se ujutro probude pitajući se: što je ovo značilo? Iako stručnjaci još nemaju sve odgovore, poznato je da se snovi najčešće javljaju tijekom REM faze sna, odnosno faze brzih pokreta očiju. Tada je mozak izrazito aktivan, gotovo kao u budnom stanju, iako tijelo miruje. Smatra se da upravo u toj fazi mozak obrađuje iskustva, uspomene, navike i emocije koje smo prikupili tijekom dana, piše Cleveland Clinic.
Jedna od najprihvaćenijih teorija kaže da snovi pomažu u organiziranju i učvršćivanju pamćenja. Drugim riječima, mozak tijekom spavanja sortira dojmove, povezuje informacije i na neki način 'vježba' moguće situacije s kojima se možemo susresti u stvarnom životu. Zbog toga se u snovima često pojavljuju ljudi, mjesta i problemi koji su nam poznati, ali u neobičnim i iznenađujućim kombinacijama. Znanstvenici također znaju da različiti dijelovi mozga imaju različite uloge u sanjanju. Smatra se da moždano deblo sudjeluje u stvaranju REM faze sna, dok prednji dio mozga ima važnu ulogu u nastanku samih snova. Ipak, ono što se psihološki događa dok sanjamo i dalje je velikim dijelom tajna.
Snovi ne nastaju samo iz onoga što vidimo i doživimo tijekom dana, nego i iz mašte, sjećanja, želja, strahova i misli koje se nalaze duboko u nama. Zato često djeluju nelogično, pretjerano, nadrealno ili emocionalno snažno. Kod osoba koje su proživjele traumatična iskustva, primjerice kod posttraumatskog stresnog poremećaja, noćne more mogu se ponavljati i biti povezane upravo s traumom. Noćne more, naravno, ne pogađaju samo osobe s traumatskim iskustvima. Gotovo svatko ih povremeno ima, a one mogu biti posljedica stresa, napetosti, straha ili emocionalnog opterećenja. Ipak, znanost još nema potpuno objašnjenje zašto neki snovi postaju toliko neugodni i uznemirujući.
Jedan od razloga zbog kojih su snovi često toliko čudni mogao bi se skrivati u kemiji mozga. Tijekom REM faze neki neurotransmiteri postaju aktivniji, dok su drugi potisnuti. Upravo ta promjena može pridonijeti tome da snovi izgledaju nestvarno, neobično i ponekad gotovo halucinantno. Vrijeme u snovima također ne funkcionira kao na javi. Ponekad se čini da je san trajao satima, iako je prošlo samo nekoliko minuta, dok se drugi put niz događaja odvije nevjerojatnom brzinom. Budući da sjećanje na snove brzo blijedi nakon buđenja, istraživačima ih je teško precizno proučavati.
Većina ljudi sanja svake noći, ali se svojih snova ne sjeća uvijek. Najčešće ih pamtimo ako se probudimo tijekom sna ili neposredno nakon njega. Oni koji žele bolje pratiti svoje snove mogu ih zapisati odmah nakon buđenja, prije nego što detalji nestanu.
Tumačenje snova posebna je priča. Iako su mnogi pokušavali pronaći univerzalna značenja, stručnjaci ističu da je interpretacija snova vrlo osobna. San o padu, bijegu, vodi ili nekoj osobi ne mora značiti isto za svakoga, jer njegovo značenje ovisi o životu, emocijama i iskustvima osobe koja sanja. Zato knjige koje obećavaju jednostavna objašnjenja snova treba uzeti s oprezom. Umjesto traženja gotovih odgovora, korisnije je zapitati se što nas u stvarnom životu muči, veseli, plaši ili opterećuje. Snovi možda ne nude jasne poruke, ali često otkrivaju da naš mozak i tijekom noći nastavlja obrađivati ono što danju nosimo u sebi.