Iako se o pražnjenju crijeva rijetko govori opušteno, riječ je o temi koja može puno otkriti o općem zdravlju. Istraživanje iz 2024. godine, koje je obuhvatilo više od 1.400 uglavnom zdravih odraslih osoba, pokazalo je da učestalost odlaska na veliku nuždu nije samo stvar navike, nego može biti povezana i sa stanjem crijeva, mikrobioma te nekim širim pokazateljima zdravlja. Autori su analizirali podatke 1.425 sudionika i uspoređivali učestalost stolice s drugim informacijama, uključujući opće zdravstveno stanje, demografske podatke, genetiku i laboratorijske pokazatelje, prenosi UNILAD.
Jedan od autora studije, mikrobiolog Sean Gibbons iz Institute for Systems Biology, poručio je da rezultati pokazuju kako učestalost pražnjenja crijeva može utjecati na različite tjelesne sustave te da odstupanja mogu biti važan rizični čimbenik u razvoju kroničnih bolesti. Istraživači pritom nisu tvrdili da sama učestalost stolice izravno uzrokuje bolest, nego da može biti koristan signal koji vrijedi pratiti i u inače zdravoj populaciji.
Kako bi došli do zaključka, znanstvenici su sudionike podijelili u četiri skupine. U kategoriji zatvora bili su oni koji su na veliku nuždu išli jednom ili dvaput tjedno, 'nisko normalnima' smatrani su oni s tri do šest stolica tjedno, 'visoko normalnima' osobe s jednom do tri stolice dnevno, dok je skupina 'proljeva' uključivala one s četiri ili više stolica dnevno te vodenastom stolicom. Među ljudima bez povijesti bolesti crijeva ili bubrega najpovoljnijim se pokazao raspon od jedne do dvije stolice na dan, koji su autori opisali kao svojevrsnu 'zlatnu sredinu'.
Istraživanje je također pokazalo da su rjeđe pražnjenje crijeva češće prijavljivale žene, mlađe osobe i sudionici s nižim BMI-jem. No čak i kada su ti čimbenici uzeti u obzir, odstupanje izvan središnjeg 'normalnog' raspona i dalje je bilo povezano s određenim zdravstvenim obrascima. Kod zatvora su istraživači uočili više pokazatelja povezanih s protein-fermentirajućim mikrobnim procesima i metabolitima koji mogu opterećivati organizam, dok su češće stolice i proljev bili povezani s drukčijim obrascima, uključujući znakove upale i promjene povezane s jetrom.
Važno je ipak naglasiti da ovo nije strogo pravilo po kojem bi svatko morao imati jednu ili dvije stolice baš svaki dan. Studija se oslanjala na samoprijavu sudionika, a autori su promatrali povezanosti, ne dokaz uzroka i posljedice. Drugim riječima, ako preskočite dan, to samo po sebi ne znači da nešto nije u redu, ali trajna odstupanja prema premalom ili prečestom pražnjenju mogu biti znak da vrijedi obratiti pažnju na prehranu, hidrataciju, tjelesnu aktivnost ili eventualne simptome koji traju. Ako takvo stanje potraje, potrebno je potražiti savjet liječnika.