O zdravlju crijeva i mikrobiomu posljednjih se godina govori više nego ikad, a pritom se najčešće usredotočujemo na ono što jedemo. No stručnjaci upozoravaju da ne bismo trebali zanemariti ni ono što pijemo. Napitak koji naručimo uz ručak ili večeru kod nekih ljudi može utjecati na probavu, nadutost i žgaravicu, dok redovita konzumacija velikih količina šećera može imati i šire posljedice za zdravlje. Gastroenterolog dr. Andrew H. Moore iz zdravstvenog sustava Endeavor Health ističe da ljudi u restoranima često pažljivo razmišljaju o izboru hrane, dok piću pridaju znatno manje pozornosti.
"Piće obično ne promatramo kao značajan dio obroka. Toliko smo usredotočeni na zdravstvene učinke hrane da zaboravljamo da napitci mogu sadržavati mnogo kalorija, dodanog šećera i umjetnih zaslađivača, a sve to može utjecati na probavu i zdravlje crijeva", objasnio je za Parade. Postoji jedno piće koje zbog toga gotovo nikada ne naručuje u restoranu – gazirana bezalkoholna pića, bilo da su zaslađena šećerom ili umjetnim zaslađivačima.
Klasični gazirani sokovi mogu sadržavati velike količine dodanog šećera i kalorija. Iako se još istražuje kako pojedini sastojci takvih napitaka izravno djeluju na crijevni mikrobiom, dobro je poznato da redoviti prekomjerni unos šećera i kalorija može pridonijeti debljanju i metaboličkim problemima. Među njima je i nakupljanje masnoće u jetri. Kod dijela ljudi masna bolest jetre s vremenom može napredovati i dovesti do ozbiljnijih oštećenja.
Međutim, ni oznaka "bez šećera" ne znači automatski da je riječ o najboljem izboru. Dijetni gazirani napitci uglavnom sadrže malo ili nimalo kalorija te umjesto šećera koriste različita sladila. Njihov mogući utjecaj na crijevni mikrobiom i metabolizam i dalje je predmet istraživanja, a učinci se mogu razlikovati ovisno o vrsti sladila i količini koja se konzumira.
Nije riječ samo o mogućim dugoročnim posljedicama. Kod nekih ljudi gazirana pića mogu izazvati neugodne probavne simptome ubrzo nakon konzumacije. Jedan od najčešćih problema su nadutost i plinovi. Mjehurići ugljikova dioksida koji piću daju gaziranost završavaju u probavnom sustavu pa kod osjetljivijih osoba mogu povećati osjećaj napuhanosti. Gazirana pića kod nekih ljudi mogu pogoršati i simptome refluksa ili žgaravice. Određena sladila, osobito ako se konzumiraju u većim količinama, također mogu izazvati probavne smetnje poput plinova ili proljeva. Zbog toga se može dogoditi da pojedete relativno lagan obrok, a nekoliko sati poslije osjećate težinu i nadutost. Krivac ponekad nije ono što se našlo na tanjuru, nego ono što ste popili uz njega.
Znači li to da ih se morate potpuno odreći? Ne. Poruka gastroenterologa nije da jedna čaša gaziranog soka predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje niti da omiljeno piće morate zauvijek izbaciti. Puno je važnija učestalost. Povremeni gazirani napitak za većinu ljudi nije isto što i svakodnevna navika uz svaki ručak ili večeru.
Dr. Moore zato kao svoje uobičajeno piće uz obrok bira najjednostavniju opciju – običnu vodu. Njome izbjegava dodatni šećer i kalorije, ali i gaziranost koja mu kod nekih ljudi može pridonijeti nadutosti i refluksu. Ako su gazirani sokovi postali neizostavan dio svakog obroka, možda vrijedi razmisliti upravo o toj svakodnevnoj navici. Ne morate ih nužno potpuno izbaciti – već i češća zamjena vodom može biti jednostavan prvi korak.