Svjetski dan kave prvi put proslavljen je 1. listopada 2015. u Milanu, a organiziran je od strane International Coffee Organization.
Priče o porijeklu kave su razne, a jedna od najpoznatijih je o afričkom pastiru Kaldiju i njegovim kozama. Koze su obrstile obližnji grm, a nakon toga postale su iznimno vesele. U želji da sazna o čemu se radi, Kaldi je ubrao par bobica s grma i pojeo ih, a nije trebalo dugo da se i on počne osjećati poletno kao koze. Ubrao ih je još nekoliko i odnio natrag u svoje selo kako bi se raspitao o čemu se radi. Nitko nije znao, pa su odlučili eksperimentirati. Bobice su bacili u vodu i napravili omiljeni napitak današnjice - prvu šalicu kave.
Postoje dvije vrste - Arabica i Robusta, ali gotovo 70 posto one koju mi kupujemo je Arabica. Druga je nešto manje popularna, gorka, a ima i duplo više kofeina. Većina se proizvodi u Brazilu, Kolumbiji i Vijetnamu.
Kako strani radnici žive u Hrvatskoj: Sobe dijele s kolegama, a nakon posla rijetko kad gdje idu
Mnogima je ovaj napitak omiljeni i ne mogu zamisliti da započnu dan bez jedne šalice, a istraživanja su pokazala kako je kava u normalnim količinama zdrava. Popravlja raspoloženje, smanjuje bolove, a djeluje i kao afrodizijak.
Ipak, kavom se možete predozirati - prevelika količina kofeina u tijelu je smrtonosna. Doduše, trebalo bi vam otprilike 100 šalica kako bi se to dogodilo, ali najbolje bi bilo zadržati se na 3 dnevno. Finska je zemlja koja tu mjeru ignorira, kod njih se pije najviše kave - prosječna odrasla osoba konzumira oko 4 - 5 velikih šalica dnevno.
Jedno istraživanje pokazalo je i da miris kave može probuditi čovjeka. Udisanje arome tako djeluje na mozak, a samo 10 minuta nakon što se popije kofein počne djelovati, pa ne čudi navika jutarnjeg ispijanja u svrhu skupljanja energije za dan.
ANKETA: Gdje se u Zagrebu može popiti najbolja kava?