Spušten je zastor nad 31. izdanjem Sajma knjige u Istri, odnosno pulskog filmskog festivala knjiga i autora koji je od 28. studenog do 7. prosinca, uz temu "Nemiri", u gotovo stotinu programa predstavio rekordan broj autora.
U Histrokozmosovom programu Vita, vita 6. prosinca predstavljena je knjiga Noela Šurana "Naš kanat (ni)je lip: Tradicije tradicijskog glazbovanja u Istri" (Etnografski muzej Istre - Museo etnografico dell'Istria), a kantom i svirkom program su obogatili Šuran, jedan on najautentičnijih i najvrjednijih istraživača i promicatelja tradicijske kulture Istre i njegovi učenici iz Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova u Puli, polaznici fakultativne nastave "Tradicijski napjevi".
Knjiga je rezultat doktorskog istraživanja, ali i „insajderskog“ Šuranovog rada, koji kompleksnu temu tradicijskog glazbovanja u Istri donosi i kroz autobiografski pristup te svojoj cjeloživotnoj temi pristupa i kroz glasove ljudi koji tu glazbu izvode, a ustrajno bilježeći i promišljajući sve njene mijene, odnosno dokaz živosti. Kulturolog Eric Ušić istaknuo je da kroz ovo djelo Noel Šuran, između ostalog, donosi dijagnozu stanja glazbenih tradicija u Istri te je smješta u širi društveni i povijesni kontekst. O važnosti ovog djela, a koje je rezultiralo i filmom, govorila je i urednica knjige Ivona Orlić, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre te ukazala na doprinos svih suradnika na projektu. Dizajn knjige potpisuje Rajko Ban, lektorica je u Mirjana Doblanović Pekica, a predgovor i prijevod na talijanski jezik djelo su Darija Marušića.
A, upravo roženice na kojima Noel Šuran zasvirio pri dolasku na Sajam ozvučile su zadnji ovogodišnji Doručak s autorom. Gost je bio akademik Robert Matijašić, čije je djelovanje mnogostruko obilježilo kulturu Istre. Zanimljiv jednosatni razgovor vodio je Aljoša Pužar, a rasvijetljeni su brojni aspekti uspješne znanstvene karijere i „osobne povijesti“ Roberta Matijašića, a koji je u uvodu potvrdio svoje čvrste veze s ruralnim. Studirao je arheologiju i engleski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a ljubav prema arheologiji kod njega je probuđena već u petom razredu osnovne škole. "Moja prva nastavnica Marija Girardi u Osnovnoj školi Šijana vodila nas je po arheološkim lokalitetima, a rođen sam i odrastao kraj pulske Arene", kazao je akademik Matijašić, koji je radio i kao kustos u Arheološkom muzeju Istre, koji je tada bio temelj kulture Pule, a početkom 1990-ih bio i ravnatelj ove važne ustanove. Uz rimske ville rustice u Istri, u fokusu njegova istraživačkog arheološkog rada bilo je i pulsko-porečki ager, između ostalog i rimska centurijacija. Bogat je i važan njegov doprinos leksikografiji, kao i institucionalizaciji i osuvremenjivanju sveučilišne zajednice Istre, između ostalog osnivanju Sveučilišta Jurja Dobrile, a govoreći o aktualnim trendovima, Robert Matijašić je kazao: "Studenata ima sve manje, ali i maturanata. Forsiraju se studiji iz STEM područja, ali bez klasične kulture, svijet ne može ići naprijed. Današnji svijet se ponaša po teoriji kaosa. Nešto će se dogoditi, ali ne znamo što. Nemamo osobito svijetlu budućnost, ali ne smijemo gubiti nadu."
Odmah nakon Doručka, u svečanoj atmosferi dodijeljena je Čitateljska nagrada "Dr. Ivo Borovečki", a ovogodišnja dobitnica je Mirela Klunić, kojoj je nagradu za najčitateljicu dodijelila direktorica Sa(n)jam knjige u Istri Magdalena Vodopija. Nagrada "Dr. Ivo Borovečki" utemeljena je 2013. godine u spomen na uglednog pulskog liječnika, radiologa, poliglota i svestranog intelektualca, istaknutog hrvatskog esperantista, a koji bio veliki prijatelj Sajma. Nagradom se želi iskazati zahvalnost najčitatelju ili najčitateljici a sastoji se od skulpture u obliku slova Č nastale prema ideji kiparice Marine Orlić, koju je ove godine izradila umjetnica Neva Legović. Dobitnica Mirela Klunić će za svoju biblioteku izabrati i deset knjiga po vlastitom izboru iz prodajnog dijela sajma. "Ako su nam autori centar svijeta, svetost u tom svijetu pripada našoj publici. Prvo i zlatno pravilo sajma je - publiku ne smijemo iznevjeriti", rekla je direktorica sajma Magdalena Vodopija.
U velikoj šampionskoj završnici 31. Sa(n)jam knjige u Istri u Kinu Valli prikazan je film Dejana Aćimovića "Dogodio se – Ratko Rudić, istinita životna priča". Uoči projekcije s Ratkom Rudićem razgovarao je Emir Imamović Pirke, sportsku legendu je s velikim poštovanjem pozdravio pulski gradonačelnik Peđa Grbin, a nakon projekcije i velikog aplauza Ratko Rudić je odgovarao na pitanja iz publike.
Na kraju 31. Sajma direktorica Magdalena Vodopija zahvalila je publici koja je svih deset dana nosila Sajam i bila njegova najveća snaga. Najavila je da će, iz ovogodišnje teme Nemiri, Sajam u svoje novo 32. izdanje 2026. godine uploviti s temom "La vita é bella". Inače, tijekom deset dana trajanja 31. Sajma knjige u Istri u Domu hrvatskih branitelja zabilježeno je 50 tisuća posjeta, a u prodajnom dijelu u ponudi je bilo 35 tisuća naslova 300-tinjak nakladnika iz Hrvatske i inozemstva.