Izložba „Julije Knifer: Papiri – mjera slobode“, kojom se obilježava stota godišnjica rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, slikara osječkih korijena Julija Knifera, otvorena je u petak u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti.
Izložba je produkcija Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, a autorice i kustosice izložbe su Ana Knifer, kći umjetnika Julija Knifera, i Valentina Radoš, muzejska savjetnica Muzeja likovnih umjetnosti. Postav okuplja tristotinjak radova, a dio su ostavštine Julija Knifera, od kojih veliki dio njih do sada nije bio javno izlagan.
Kći umjetnika Julija Knifera, Ana Knifer, istaknula je da joj je uvijek drago biti u Osijeku, a pogotovo kada je u pitanju tako veliki projekt kojim se Julije Knifer vratio u rodni grad. "Prikazali smo kapitalna djela, ali isto tako prikazujemo i kako je do njih došlo, radni proces i mehanizme koji su tatu pokretali u radu", kazala je Ana Knifer. Napomenula je da ima jako puno djela koja je radio na papiru, a upravo su oni bili "najveći zalogaj" u istraživanju.
Muzejska savjetnica MLU Osijek Valentina Radoš istaknula je pak utjecaj Knifera na druge umjetnike i njegov značaj u svijetu kao jednog od najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća.
"Mi koji živimo u Osijeku jako smo ponosni na to gdje su sve njegovi radovi bili prikazani i gdje su izlagani", kazala je Radoš te izrazila nadu da će izložba biti poticaj, ne samo za posjetitelje i mlade koji njegovu umjetnost možda nisu još upoznali, nego i za mlade umjetnike koji će pronaći inspiraciju u ovoj izložbi.
Izložbu je otvorila Dražena Vrselja, izaslanica ministrice kulture i medija, kazavši da je izložba Julija Knifera, svjetski priznatog umjetnika i rođenog Osječanina, u MLU, po svemu vrlo specifična i zanimljiva jer se radi o prezentaciji radova koji nisu čak niti bili izloženi, radova koji su na neki način i podsjetnik koliko je važno da različite metode i tehnike budu način umjetničkog stvaralaštva.
Ravnatelj MLU Osijeku Eduard Hudolin rekao je da se izložbom u Osijeku, na neki način "vraća dug" Juliju Kniferu.
"Na ovaj način nekako vraćamo dug autoru. Gotovo je stereotip da - dok je bio tu i tu živio - nismo znali da je on velikan. Sada znamo da je velikan", poručio je Hudolin.
Jedan od autora kataloškog teksta Zvonko Maković podsjetio je da katalog ima više od 300 stranica i da sadrži brojne studije koje na nov način osvjetljavaju Kniferov fascinantan opus.
"S Kniferovim opusom sam se bavio više od 50 godina i priredio sam mnoge izložbe, ali ovo je drugačija utoliko što se zadržava na papiru koji je bio posebno važan medij, odnosno podloga na kojoj je Knifer radio", naglasio je Maković.
Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija i Osječko-baranjske županije, a bit će otvorena do kolovoza.