Norveški okružni sud u Oslu odlučio je da se knjiga “Bijele linije, crna ovca” može slobodno prodavati, premda protagonist, 28-godišnji Marius Borg Høiby, sin norveške princeze Mette-Marit, tvrdi kako djelo obiluje “neistinitim navodima i zlobnim insinuacijama”. Sud je utvrdio da je knjiga od javnog interesa i da se sloboda govora i izražavanja mora posebno ozbiljno uzeti u obzir.
Autori knjige, istraživački novinari Torgeir Krokfjord i Øistein Monsen u knjizi opisuju Høibyjev turbulentni privatni život, a među šokantnim se tvrdnjama koje on osporava, a policija demantira, našla i ona da je prodavao kokain u središtu Osla.
"Javna tajna u norveškoj policiji bila je da sin princeze Mette-Marit njeguje bliske veze s kriminalcima. U ovoj knjizi, dvoje iskusnih istraživačkih novinara otkrivaju koje su to veze Mariusa i njegovih prijatelja s nekim od najzloglasnijih europskih bandi. U središtu događanja je bijela supstanca s cijenom od milijun kruna po kilogramu. Kokain", stoji u opisu knjige.
Knjiga koja je digla prašinu pokušava objasniti kako je dječak, kojeg je kraljica Sonja nekoć nazivala “najslađim malim Mariom”, prerastao u odraslog muškarca optuženog za seksualno nasilje. Autori navode ekskluzivne razgovore s bivšim prijateljima, detalje njegovih “Skaugum festivala” na kojima su navodno sudjelovali članovi Hells Angels, te tvrdnje da su Mette-Marit i prijestolonasljednik Haakon sinu plaćali mjesečni “džeparac” od 20 000 kruna kako bi pokrio dugove.
Høiby je rođen 1997., a njegova majka, Mette-Marit Tjessem Høiby, tada je bila konobarica. Otac mu je Morten Borg, kriminalac osuđivan zbog nasilnih djela povezanih s drogom. Kad se Mette-Marit 2001. udala za prijestolonasljednika Haakona, četverogodišnji Marius dobio je novu adresu, privatne učitelje i pažnju norveških tabloida, ali ne i plemićku titulu. Ustav mu onemogućuje da ikada bude u redu za prijestolje, a dvorski protokol ga je smjestio u anonimnu sivu zonu između raskoša i običnog građanstva.
Marius Borg Høiby ovih dana bori se protiv optužnice državnog odvjetništva koja ga tereti ga za čak 32 kaznena djela: četiri silovanja, četiri seksualno uvredljiva ponašanja, fizičko i psihičko zlostavljanje bivše djevojke, višestruka kršenja zabrane prilaska, prijetnje, vandalizam, vrijeđanje policije te prometne prekršaje. Prema navodima tužitelja, tri od četiri silovanja dogodila su se nakon sporazumnog odnosa, kada bi se žrtve uspavale, a Høiby ih snimao mobilnim telefonom. Jedan se napad, ironično, zbio dok je već bio pod policijskom istragom. Branitelj Petar Sekulić potvrdio je da će njegov klijent “priznati manje točke”, poput oštećenja imovine i prometnih prekršaja, ali u potpunosti odbacuje navode o silovanju i teškom nasilju.
Suđenje je zakazano od 3. veljače 2026. i predviđa se da će trajati šest tjedana, uz više od 80 svjedoka, psihijatrijske nalaze i digitalne dokaze prikupljene iz telefona i računala optuženoga. Zbog Høibyjeva odrastanja u krugu kraljevske obitelji pojavile su se sumnje da policija tretira slučaj s posebnom pažnjom – mediji poput BBC-a i The Guardiana opširno su analizirali navodni “kraljevski popust”, no tužiteljstvo tvrdi da će “Marius biti suđen kao i svaki drugi norveški građanin”.
Ako Høiby bude osuđen, službeno će postati prvi član užeg kruga dvora u modernoj povijesti koji zbog seksualnog nasilja odlazi u zatvor, a kritičari drže da će to otvoriti Pandorinu kutiju pitanja o smislu i financiranju monarhije u 21. stoljeću.