Lepoglavsko čipkarstvo ima dugu i slavnu tradiciju. Dovoljno je reći da je lepoglavska čipka na svjetskoj izložbi u Parizu daleke 1937. godine nagrađena zlatnom medaljom, a 1939. godine u Berlinu dodijeljena joj je brončana medalja i od UNESCO-a je proglašena remek-djelom nematerijalne baštine čovječanstva. Ima li većeg priznanja od toga našoj čipki? Od čipke su nekad živjele generacije seoskih djevojaka i žena – rekao je gradonačelnik Lepoglave Željko Šoštarić na otvorenju 29. Međunarodnog festivala čipke koji je ovog vikenda održan u tom gradu.
U Lepoglavu su čipku prije više stoljeća donijeli pavlini, a umijeće izrade s vremenom je usvojilo i seosko stanovništvo. Procvat je doživjela na kraju 19. stoljeća i u prvoj polovici 20., zahvaljujući Zlati pl. Šufflay i Danici Brössler, koje su poticale proizvodnju, pokrenuti su tečajevi, radionice i škola čipkarstva. Čipka se prodavala na sajmovima i izložbama diljem zapadne Europe. To je čipka na batiće zvana još i klepana čipka. Prilikom izrade čipke koristi se jastuk valjkastog oblika "dedek" ili "ded", bateki ili drvena vretenca, muštra kao predložak čipke, gumbašnice ili pribadače te heknadlin, odnosno igla na kukicu. Osnovni princip izrade čipke svodi se, kažu, na ispreplitanje niti uz pomoć batića u obliku osnove i potke. Vještim prebacivanjem batića popunjavaju se iscrtani ornamenti. Česti su bili motivi pužića, frkača, kifleka, tulipana, ruža, jaglaca, hrastova lista, bršljana, žira, grozdeka, leptira i drugo. Kada žene izrađuju čipku, kažu se da "idu dedeke rediti".
– Lepoglavska čipka nije samo ukras na nošnjama, ona je svjedočanstvo duha, identiteta i neizmjerne ljepote koju su kroz stoljeća stvarale marljive ruke žena. U svakom njezinu motivu utkana je strpljivost, predanost i ljubav. Čipka nastaje u tišini, ali glasno govori o kulturi, povijesti i ženskoj snazi. Lepoglavska čipka nas uči da je umjetnost često skrivena u svakodnevnom, u jednostavnom, u onome što se prenosi iz ruke u ruku, od srca do srca – istaknula je Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu, izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
U Pavlinskom samostanu otvorena je filatelistička izložba čiji je autor Milan Pavleković, predsjednik Varaždinskog kluba kolekcionara, koji je predstavio prvih 16 godina festivala, od 1997. do 2012. godine. Izložen je dio poštanskih maraka, poštanskih žigova i dopisnica s motivima lepoglavske čipke i međunarodnog festivala. I ove su godine posjetitelji dobili prigodnu razglednicu tiskanu u ograničenoj ediciji, s posebnim žigom koji je izradila Hrvatska pošta. U samostanu je na jedan dan bio otvoren i "poštanski ured", pa su posjetitelji mogli poslati razglednice koje će imati poseban pečat. Inače, od 1991. godine do danas Hrvatska pošta izdala je 10 poštanskih maraka s motivom iz Lepoglave. Na izložbi u samostanu izloženi su i likovni radovi učenika osnovnih škola i djece iz dječjih vrtića na temu čipke i međunarodnog festivala čipke. U Domu kulture održane su edukacijske radionice i modne revije u sklopu Dana europske baštine. Ovogodišnja je tema bila "Graditeljska baština: prozor prema prošlosti, pogled u budućnost". Učenici Srednje strukovne škole iz Varaždina koji polaze smjer dizajner odjeće pod vodstvom mentorice profesorice Ane Detoni ispričali su s pomoću odjeće priču o identitetu, vremenu i prostoru. Inspirirala ih je upravo lepoglavska čipka, kao i polaznike dječjih vrtića koji su se također predstavili.
U tri festivalska dana mogli su se razgledati neki od najljepših primjeraka čipke iz jedanaest europskih zemalja, među kojima i dobrotska čipka iz Crne Gore, ovogodišnje zemlje partnera. Dodajmo da je u dvorcu Trakošćan otvorena izložba "Čipka kao ukras svjetovnog i crkvenog ruha", koja će biti otvorena do 30. rujna. Izlošci su izbor reprezentativnih predmeta iz crkvenih i svjetovnih zbirki, a mogu se pogledati i predmeti iz riznice zagrebačke katedrale, poput čipke ukrašene zlatovezom, kao i čipkaste trake nastale u poznatoj lepoglavskoj radionici. Dvorac Trakošćan predstavlja se portretima plemstva od kraja 16. do početka 20. stoljeća, na kojima se vide i čipkasti ukrasi na ovratnicima i manžetama.