U zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema predstavljeno je dvadeset i drugo izdanje ZagrebDoxa, koji nam ove godine donosi 112 filmova raspoređenih u šesnaest programskih cjelina. Okosnicu čine međunarodna konkurencija s dvadeset naslova te regionalna s osamnaest, nudeći dubok uvid u svijet obilježen krizama, ali i nevjerojatnim osobnim pričama.
– U vremenima kada se svakodnevno na raznim platformama objavi oko pet milijuna sati videa, kada skromni dokumentarac stoji tek jedan posto budžeta dodjele Oscara, kada redakcije iz dana u dan odlučuju na koje će svjetsko ratište uopće poslati ekipu, a granica između umjetnog i 'stvarnog' postaje sve nejasnija – programiranje dokumentarnog festivala zahtjevnije je nego ikada. No upravo tada javlja se jednostavna spoznaja: mi smo tek predselektori. Imamo publiku koja ne samo da vjeruje onome što radimo nego i sama zna prepoznati, izabrati i procijeniti. I tada postaje lakše. Jer – ne samo na festivalu – u ovom nesretnom svijetu, ipak smo zajedno, rekao je umjetnički direktor festivala Nenad Puhovski.
U međunarodnoj konkurenciji ističe se film "2000 metara do Andrijivke" redatelja Mstislava Černova, autora Oscarom nagrađenog dokumentarca "20 dana u Mauripolju", koji ovoga puta prati oslobađanje okupiranog sela u Ukrajini. Hrvatima dobro poznat velikan svjetske kinematografije Sergej Loznica donosi nam pak "Poduku iz paleontologije", koja kroz perspektivu kijevske djece prati bijeg iz ratnih stradanja u svijet znanosti i mašte unutar Prirodoslovnog muzeja.
Čak tri vrlo aktualna filma dolaze iz Irana. Redatelj Massoud Bakhshi dugogodišnjim praćenjem triju žena u filmu "Sve moje sestre" oslikava promjene u tamošnjem društvu, Morteza Ahmadvand i Firouzeh Khosrovani bave se vezom iranskih izbjeglica iz prethodnih ratnih razdoblja s onima koje su ostavili kod kuće u filmu "Prošla nesvršena budućnost", a Sara Khaki i Mohammadreza Eyni u "Lomeći prepreke" pripovijedaju jedinstvenu priču o razvedenoj bivšoj primalji i motociklistici Sari Shahverdi, koja postaje prva žena izabrana u lokalno vijeće konzervativnog sela na sjeverozapadu Irana.
U međunarodnom programu, snažno obilježenom ratnim i migracijskim temama kao i potragom za identitetom, jedinstveno mjesto zauzima "Sintetičko suosjećanje", hibridni dokumentarno-igrani film u kojem Marc Isaacs na duhovit i pomalo radikalan način propituje granice ljudskih emocija u eri umjetne inteligencije.
U regionalnom programu, među najzanimljivijima su "Pozdravi iz Sekretarijata", film u kojem autor "Mirotvorca" Ivan Ramljak koristi materijale pronađene u napuštenoj policijskoj postaji jednog hrvatskog otoka, kako bi razotkrio mračne slojeve povijesti skrivene iza sunčane vedrine i šarenih atrakcija popularne turističke destinacije. S druge strane, srpska redateljica Marta Popivoda, poznata po istraživanju povijesti ovih prostora, uz pomoć arhivskih snimki plesačica analizira raspad socijalističke Jugoslavije, pretvarajući pokret njihovih tijela u povijesni arhiv.
Rekonstrukcijom prošlosti pozabavile su se i Jelena Bosanac i Tanja Brzaković, koje u srpsko-hrvatskom filmu "Sjeti se moje pjesme" istražuju nasljeđe gostionice Jablan u Jugovu polju. Jablan je 1980-ih godina bio simbol bratstva i jednakosti, a kasnije se tamo dogodila prva međuetnička pucnjava koja je nagovijestila Domovinski rat i završila njegove bezbrižne dane.
Kao vedri odmak od teških tema ističe se "Medo u šparugama", fantastična doku-komedija smještena u Istri. Miješajući stvarnost i informacije s društvenih mreža, bavi se nesvakidašnjom pojavom medvjeda, i to baš u sezoni kad lovci na šparuge lutaju šumom. Film Ivana Grgura premijerno je prikazan na velikim svjetskim festivalima u Amsterdamu i Torontu, a ovo će mu biti domaća premijera.
Svima koji su voljeli njezinu "Ljubavnu odiseju" bit će drago čuti da se u Hrvatsku novim filmom vraća i Tatjana Božić, ovoga puta istražujući odnos sa sinom tinejdžerom koji se srami svoje čudne majke s groznim slavenskim naglaskom. U filmu "Tragovi pripadanja", ona je odlučna da pronađe osjećaj doma, pa obilazi prijatelje i rodbinu razasutu po Europi i pita ih kako se to radi.
Gledajući šire područje regije, renomirani austrijski redatelj Nikolaus Geyrhalter u svojem "Otapanju" donosi, kako je najavljeno, vizualno fascinantnu studiju o klimatskim promjenama kroz prizmu ledenih krajolika koji polako nestaju, dok redateljica Isa Willinger u filmu "Nemilosrdne" istražuje kako žene i nebinarni autori prikazuju nasilje i moć, postavljajući i dalje vrlo važna i aktualna pitanja o rodnim ulogama u filmskoj industriji.
U "Vučjoj gozbi" Jadrana Bobana strah od vukova u dalmatinskom zaleđu otvara priču o širenju teorija zavjere u napuštenim i opustošenim prostorima, a na istom je tragu i "Za nekoliko kriški sira" Nikole Boshnakova, u kojem mala farma postaje simbol nestajanja ruralnog života pod teretom ekonomskih i društvenih promjena.
Uz natjecateljske, tu su i uvijek popularni tematski programi, a od ove godine festival ima i novu programsku cjelinu, Dox otpora. U njoj će biti prikazano pet filmova iz cijelog svijeta (uključujući, iznova, Iran i Ukrajinu), koje potpisuju autori za koje su selektori procijenili da je riječ o novim glasovima budućnosti. Iza kulisa, održava se i niz programa za filmske profesionalce.
– Imat ćemo projekcija kao prije korone. Imamo Oscarovce u godini u kojoj su dobili Oscare. Imamo i mladu, motiviranu ekipu koja je kapilarno povezana s Akademijom dramske umjetnosti. ZagrebDox Pro konačno se ustabilio i pronašao nakon nekoliko godina lutanja. Zato kolegama i svim ljubiteljima filma mogu poručiti: uživajte u svom ZagrebDoxu, rekao je izvršni direktor festivala Hrvoje Pukšec.
puhovski, ramljak.. samo vam još vučič fali, naravno financirao hdz preko obuljenke