Gotovo pun Lisinski dočekuje Hararija

Hoće li tehnologija biti saveznik ili prijetnja demokraciji, možemo li izgraditi novu infrastrukturu povjerenja i tko će je oblikovati – ključna su pitanja našeg doba, a svoja promišljanja o toj temi hrvatskoj će publici ponuditi izraelski povjesničar, filozof i publicist Yuval Noah Harari.

Zagreb će u četvrtak, 23. listopada, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, ugostiti vodećeg mislioca 21. stoljeća, kako ga nazivaju, svjetski poznatog autora bestselera "Sapiens: Kratka povijest čovječanstva", "Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice, 21 lekcija za 21. stoljeće", serijala "Sapiens: Grafička povijest i Unstoppable Us" te "Neksus: Kratka povijest informacijskih mreža od kamenog doba do umjetne inteligencije", prodanih u više od 45 milijuna primjeraka na 65 jezika.

Čovjek u sjeni AI-a

Yuval Noah Harari u svom nastupu povezuje povijesne uvide s izazovima budućnosti, istražujući kako se boriti protiv laži bez gušenja slobode te zašto je povjerenje ključ stabilnog društva u digitalnom dobu, a ključna tema gostovanja jednog od najutjecajnijih intelektualaca današnjice bit će: Izgradnja povjerenja u doba dezinformacija – kakva nas budućnost očekuje?

Ankica Mamić, vlasnica Agencije IMC, ujedno i glavna organizatorica ovog iznimnog događaja, ne krije svoje uzbuđenje zbog Hararijeva dolaska. – Jedan je od najutjecajnijih i najmoćnijih svjetskih mislilaca koji, iako je povjesničar po primarnom obrazovanju, profesor srednjovjekovne povijesti, zapravo promišlja budućnost i otvara goruća pitanja današnjeg društva. Jer, umjetna inteligencija tehnički je zasigurno superiorna čovjeku, nitko od nas ne može zapamtiti toliko podataka da bi mogao s bilo kojom primjenom umjetne inteligencije ići u kompeticije.

O umjetnoj inteligenciji uglavnom govore ljudi koji se time bave i iz poslovne perspektive nameću ih kao neizbježne, kao najbolje i kao jedine relevantne. Čovjek ostaje zapravo u sjeni, a od humanističkih intelektualaca Harari je najutjecajniji i najvidljiviji koji propitkuje što to znači za čovjeka kao evolucijsko biće – kaže Ankica Mamić te otkriva što je bila ideja dolaska Hararija u Zagreb. – Želimo čuti takvog čovjeka u lokalnom kontekstu, njega nitko u Londonu neće pitati što sve te dvojbe znače za malu zemlju u EU, i zato ćemo voditi razgovor o tome kako će to utjecati na Hrvatsku i kako nam Harari, u našem okruženju s ovim stupnjem demokracije i s ovakvim položajem u EU i u globalnom poretku koji imamo, može pomoći svojim promišljanjima.

Jesmo li mi spremni suočiti se s tom praktički permanentnom revolucijom koju nam ovaj brzi razvoj tehnologije donosi, kako će to utjecati na demokraciju i jesmo li mi kao ljudska vrsta prvi put u povijesti inferiorniji alatima? Dugo u Hrvatskoj nije bilo nekog tako relevantnog kao što je Harari, slagali se s njim ili ne slagali, no nesporan je njegov utjecaj na globalni javni diskurs – govori Ankica Mamić. Potom otkriva kako će vrhunac dana svakako biti intervju s Yuvalom Noahom Hararijem, koji će moderirati ugledna profesorica Marijana Grbeša Zenzerović.

U publici 700 studenata

Održat će se i panel "Who is setting the agenda?", koji u eri umjetne inteligencije i digitalnih platformi propituje tko danas odlučuje što je važno, istinito i vrijedno naše pozornosti – čovjek ili stroj, okupljajući stručnjake iz medija, komunikacija, tehnologije, prava i povijesti kako bi raspravili tko oblikuje javni narativ i kako se mijenjaju pozicije moći u informacijskom dobu, a nastavno na Hararijeve teze o informacijskom kaosu i buci u kojoj živimo.

Sudionici ovog panela, koji moderira Dubravko Merlić, bit će Gordan Kolak iz Končara kao predstavnik biznis sektora, Velimir Šonje kao poznati ekonomski analitičar koji govori o utjecaju AI-a na gospodarske tijekove, profesor Kristijan Kotarski s FPZ-a u geopolitičkom kontekstu, profesor Dejan Verčič s Fakulteta za družbene vede u Ljubljani, kao i Ankica Mamić.

Organizatoricu iznimno veseli što je Lisinski gotovo rasprodan i što je uspjela pronaći sponzore koji su kupili ulaznice za studente, za mlade članove akademske zajednice, njih oko 700 koji su, kako kaže, prva i najvažnija ciljna publika jer naša budućnost ovisi o ljudima koji su ili netom ušli na tržište rada ili su na ulasku na tržište rada.