Prosječan rast od 22 posto godišnje i više od 80 posto količinske proizvodnje u izvozu, samo su neki od zavidnih rezultata strategije Cromarisa, koji ove godine obilježava jubilarnih deset godina otkako ga je Adris grupa osnovala spajanjem četiriju hrvatskih tvrtki za uzgoj bijele ribe.
Predsjednik uprave Cromarisa Goran Markulin kaže kako rast i razvoj temelje na vrhunskoj kvaliteti proizvoda uz najkraći mogući rok dostave od ulova do krajnjeg potrošača pa u ovoj godini očekuju oko pola milijarde kuna prihoda od prodaje, oko 70 milijuna više nego lani, te prodaju od oko 10.000 tona svježe ribe, brancina, orade, zubaca i hame.
S obzirom na to da sve više konzumenata želi očišćenu ribu, filete i odreske koji kao visoka dodana vrijednost Cromarisu danas donose 44% prihoda, kompanija je nedavno na tržište lansirala tzv. skin pakiranja isfiletirane i od kosti očišćene ribe s kojima poglavito cilja na mlađu skupinu potrošača. Skeniranjem QR koda mobitelom potrošač može vidjeti uzgajalište, odakle je riba, recepte...
– Riječ je o najmodernijoj tehnologiji pakiranja ribe u svijetu kakve dosad nije bilo na hrvatskom tržištu. Priprema za ovu investiciju trajala je više od dvije godine, temelji se na njemačkoj tehnologiji, a vrijedna je više od tri milijuna kuna – ističe Markulin s kojim razgovaramo o daljim planovima kompanije, ulaganjima, konkurenciji...
Najavili ste investicije od 350 do 400 milijuna kuna u idućem petogodišnjem razdoblju. U što ćete ih utrošiti?
Sedma smo tvrtka u svijetu u uzgoju orade i brancina, a ujedno i najbrže rastuća te izrazito izvozno orijentirana tvrtka. Na inozemnim tržištima trenutačno ostvarujemo 81 posto količinske prodaje i 83 posto prihoda od prodaje.
Kako bismo zadržali svoju poziciju u top 10 svjetskih proizvođača brancina i orade, i budući rast temeljit ćemo na rastu udjela u prodaji diferenciranih proizvoda visoke dodane vrijednosti kao ključnih elemenata razlikovnosti u odnosu na konkurenciju te još snažnijoj prisutnosti na ključnim izvoznim tržištima poput Italije, Francuske i Njemačke. Prerada kakvu danas imamo nije adekvatna u smislu prostora. Proizvodi kao što su skin fileti i pakirana riba imaju izrazite stope rasta, veće od ostalog asortimana i definitivno su budućnost, tako da nastavljamo ulagati u marketing i razvoj brenda uz proširenje kapaciteta prerade s deset na 20 tisuća tona.
Paralelno s tim ulagat ćemo i u dalje proširenje proizvodnje ribe. Krenuli smo već u pokusni uzgoj zubaca, ali radimo na još nekim vrstama koje bismo u nekoliko godina plasirali tržište, ali i digli proizvodnju hame koja nije toliko poznata i zasad je proizvedemo oko 1000 tona.
No u Italiji je iznimna potrošnja hame i vidimo je kao strateški dio asortimana za budućnost. Mrijestilište je već sad kapaciteta 40 milijuna komada mlađi, no i ono će se razvijati s vremenom.
Odnedavno je Cromaris vlasnik certifikata ASC za održivu akvakulturu. Što to znači?
ASC je najzahtjevniji certifikat u industriji koji prvenstveno govori o održivosti proizvodnje, utjecaju na okoliš, socijalnim odnosima u tvrtki i slično – i po tome je Cromaris prva tvrtka u industriji brancina i orade kojoj su sva uzgajališta certificirana tim certifikatom. U razvoj kompanije, koja se oslanja na vlastitu mlađ, vlastitu recepturu za riblju hranu koja ne sadrži nikakve pospješivače rasta, GMO sirovine ili sirovine životinjskog porijekla, osim ribe, te vlastiti uzgoj dosad je uložena milijarda kuna. Samo je u mrijestilište, koje je dosad najveća investicija Cromarisa i najmodernije u Europi, uloženo oko 17 mil. eura. Potvrda održive proizvodnje hrane iz mora i brige o okolišu su, uz ASC, i certifikati Global GAP, Friend of the Sea te ISO 14000.
Koliko je važno da uzgajivač ima sve posloženo od mrijestilišta do uzgoja?
Izuzetno je važno. To je jedini način da 100% kontrolirate kvalitetu i karakteristike proizvoda. Kupujete li negdje drugdje mlađ ili hranu ili ne radite sami svoje proizvode, vaša proizvodnja nikada neće biti na nivou na kojem je kada to kontrolirate.
Kako se ulazi među 10 top proizvođača u svijetu po proizvodnji brancina i orade?
Hrvatska ima nekoliko jako dobrih preduvjeta za to. Blizina najvećih tržišta kad je riječ o svježoj ribi svaki dan čini veliku razliku u odnosu na konkurenciju, a druga velika prednost je Jadransko more koje samo po sebi daje ribu više kvalitete koju treba pozicionirati kao premium proizvod koji je prepoznat u Hrvatskoj i ostatku EU. Ukupna svjetska proizvodnja orade i brancina u svijetu je oko 400 tisuća tona. Turska proizvede 150 tisuća, Grčka 100, Španjolska 35, Italija 17, a Hrvatska ukupno 13 tisuća tona.
Kako se boriti s turskom i grčkom konkurencijom?
Upravo s onim s čime smo dokazali da možemo biti najbolji, a to je ponudom najsvježijih i najkvalitetnijih proizvoda. U odnosu na najveće konkurente Tursku i Grčku svoje proizvode na većinu izvoznih tržišta dopremamo već u roku 24 sata, najdulje u roku dva dana od izlova, dok konkurencija stiže obično poslije dva dana, pa postižemo i veću razliku i kvaliteti i bolju cijenu.
Koliko ste skuplji?
Ovisno o sezoni, barem 20 do 30%.
Nedostaje li i vama radnika?
Za dobrim radnicima je uvijek velika potražnja, naročito preko ljeta jer nam se sezona poklapa s turističkom sezonom. Zasad zapošljavamo domaću radnu snagu uz iznimku nekoliko radnika iz BiH koji su se dobro uklopili. No s obzirom na to da nam proizvodnja i prerada rastu, očito je da je uvoz radnika i naša budućnost.
Koliko su inovacije bitne u marikulturi?
Izuzetno su bitne kao u svakom biznisu, lideri trebaju na tržište donositi nove stvari kao što je skin tehnologija pakiranja, kao što su nove vrste, certifikati koji zahtijevaju dodatne standarde i poslovanje na višoj razini od drugih. Mi smo, primjerice, prvi uzgajivač mediteranske ribe koji je lansirao skin filete, nemaju ih ni Turska ni Grčka. Postoje skin pakiranja proizvođača lososa, a ostala skin pakiranja na tržištu uglavnom su proizvodi trgovaca koji ribu kupuju iz druge ruke. Mi to ne radimo. Mi ribu pakiramo čim je izlovljena pa je najsvježija na tržištu.