Novi problemi

Petrokemija za okolišne dozvole treba 35 milijuna eura

Foto: Nikola Čutuk/pixsell
Petrokemija
Foto: Nikola Čutuk/pixsell
Petrokemija
16.01.2014., Kutina - Tvornica umjetnih gnojiva Petrokemija. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Petrokemija
Foto: Nikola Čutuk/pixsell
Petrokemija
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Petrokemija
Foto: Nikola Čutuk/pixsell
Petrokemija
16.11.2017.
u 08:57
Kutinski gubitaš do kraja godine mora ispoštovati europske standarde za otpadne vode i sanirati odlagalište fosfogipsa
Pogledaj originalni članak

Nakon što je poljski Azoty objavio da zbog rizika otkrivenih tijekom dubinskog snimanja kutinske Petrokemije neće sudjelovati u dokapitalizaciji, o povlačenju iz procesa razmišlja i austrijski Borealis.

Informacija je to koja se jučer mogla čuti u krugu tvrtki koje su iskazale interes za dokapitalizaciju, među kojima je i domaći PPD, a koji je, kako neslužbeno doznajemo, i dalje zainteresiran za proces.

U PPD-u kažu kako im je cilj održati Petrokemiju kao proizvođača i potrošača plina, a zainteresirani su za formiranje širokog konzorcija koji bi upravljao tvrtkom. Neslužbeno poručuju da su im u toj priči prihvatljiv partner svi koji su iskazali interes za dokapitalizaciju.

Upozoravaju, međutim, da bi se Petrokemija uskoro mogla suočiti s novim problemima, budući da joj krajem godine istječu okolišne dozvole za rad dijela postrojenja, nakon čega prijeti obustava proizvodnje u tim postrojenjima. Najveći problem predstavljaju otpadne vode i amonijak, u što bi, po standardima EU, trebalo investirati 35 milijuna eura. Taj bi se novac mogao pokriti i iz europskih fondova, no tek kada Petrokemija pokaže stabilno poslovanje, za što je, opet, nužna dokapitalizacija. Dodatnih 20 do čak 50 milijuna eura mogla bi koštati sanacija odlagališta fosfogipsa, otpada nastalog proizvodnjom mineralnog gnojiva, koje se nalazi u razini parka prirode Lonjsko polje.

Potencijalnim partnerima u dokapitalizaciji problem bi mogle biti i državne potpore budući da je država prije dvije godine dokapitalizirala tvrtku s 253 milijuna kuna, čemu treba pridodati i dva HBOR-ova kredita s državnim jamstvima. U PPD-u se nadaju segmentaciji tarifa za transport plina, po uzoru na platne redove u opskrbi, čime bi se umanjili troškovi velikih potrošača, među kojima je i Petrokemija. Dospjela potraživanja Petrokemije prema PPD-u, po neslužbenim informacijama, u ovom času iznose 140 milijuna kuna, dok je ukupna izloženost znatno veća i penje se na oko 250 milijuna.

Privatizacija kutinskog gubitaša trebala bi krenuti nakon izvanredne skupštine planirane za 11. prosinca. Model dokapitalizacije predviđa povećanje temeljnog kapitala tvrtke za 450 milijuna kuna, a interes su, uz PPD, iskazali i Ina, HEP, Janaf, EBRD i nekoliko mirovinskih fondova.

Pogledajte video Kulmerovih dvora:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

MU
mulag
10:42 16.11.2017.

pa sta, to ce drzava namaknut, tj.mi

PR
propalismoFranjoskroz
11:46 16.11.2017.

2,5 milijardi!!!!U zadnjih desetak godina!!I sad će još moj mirovinski fond ulupati u spalionicu novaca??