Banke više neće moći uvjetovati klijentima prijenos primanja kod odobravanja kredita, iako će biti dopušteno odobravati im za to nižu kamatu. Bit će zabranjeno povećanje limita po kartici bez izričitog odobrenja klijenta, a podaci o klijentu smjet će koristiti samo u mjeri u kojoj je to nužno za odobravanje kredita – uz maksimalnu zaštitu privatnosti. Usto, proširuje se područje primjene Zakona o potrošačkom kreditiranju na rizičnije kredite bez kamata i naknada, s rokom otplate do tri mjeseca i uvode stroža pravila oglašavanja: banke će pritom morati navesti da zaduživanje košta te da je zabluda da se kreditom poboljšava financijski status klijenta: takve se poruke moraju otkloniti iz oglašavanja. Osigurat će se jasan prikaz zaduženja u predugovornoj fazi, kad su klijent i banka blizu realizacije te će u okviru standardnih obrazaca na jednoj stranici banka morati klijentu dati ključne podatke o tome što kreditiranje za njega znači. Sve su to novosti koje će donijeti novi Zakon o potrošačkom kreditiranju koji se objedinjava sa Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju, a predstavio ih je danas u Ministarstvu financija državni tajnik Matej Bule.
– Osigurava se pravo na zaborav onkološkim bolesnicima prilikom odobravanja kredita, uvodi obveza uspostave savjetovanja u dugu, u koordinaciji s Finom, bez naknade. Savjetovanje mora biti preventivno, kod prvih naznaka problema. Izmjenama se uvodi i distinkcija između savjetnika i pristranog savjetnika – pobrojao je Bule te pojasnio da nije cilj onemogućiti građane da dođu do kredita, nego izbjeći odobravanje iznosa koje klijent stvarno ne može otplaćivati, čime se smanjuje rizik prezaduženosti.
U Ministarstvu financija pojasnili su da „pravo na zaborav“ znači da se prilikom sklapanja police osiguranja u svrhe odobravanja potrošačkog kreditira ne smiju koristiti podaci o postojanju onkoloških bolesti kod klijenata nakon deset godina. Iako europski pravni okvir s kojim se Hrvatska usklađuje definira rok na 15 godina, zakonodavac je to skratio na deset. Kreditiranje bez licence HNB je dužan bez iznimke prijaviti DORH-u, to je također važna odredba novog zakona.
Nacrt prijedloga Zakona o potrošačkim kreditima bit će pušten u javno savjetovanje ovaj tjedan, a nakon toga će komentare i primjedbe svi zainteresirani moći dati kroz sljedećih 30 dana. Državni je tajnik podsjetio i na ostale inicijative koje je država poduzela u posljednjih nekoliko godina kad je posrijedi zaštita potrošača u financijama: sklapanje Memoranduma o razumijevanju u vezi s prekoračenjem po tekućem računu, obvezu nuđenja mjera olakšanja otplate i obavještavanja prije prodaje potraživanja i po kupoprodaji, donošenje zakona koji uređuje rad agencija za naplatu potraživanja, ukidanje obveza isplate primitaka na žiro račun te najnovije – uvođenje besplatnog računa na koji se isplaćuju dohoci.
– Dosad imamo čak 100.000 korisnika te mjere (besplatnih računa, op. a.), a približavanjem datuma nakon kojeg će imati pravo podizanja gotovine dvaput mjesečno na bankomatima drugih banaka mislim da će interes dodatno rasti – naglasio je Bule. U Ministarstvu financija pojašnjavaju da se najavljenim zakonskim izmjenama implementira Direktiva o ugovorima o potrošačkim kreditima iz 2023. koja stupa na snagu 20. studenoga 2026. Državni je tajnik prokomentirao i rast cijena energenata i njihov utjecaj na inflaciju.
– Kad smo radili projekcije makroekonomskih kretanja prilikom izrade proračuna, nismo u obzir uzeli zbivanja na Bliskom istoku. Svi se nadaju da će rat kratko trajati, ali sigurno se činjenica da je cijena nafte prešla 100 dolara po barelu, a cijena plina 50 eura po megavatsata neće dobro odraziti na inflaciju. Kao i ovaj, svi su dosadašnji šokovi bili eksterni, a Vlada je svaki put reagirala zaštitom građana – istaknuo je Bule. Referirao se i na nešto slabiji interes za zadnje izdanje trezorskog zapisa.
– Taj se oblik financiranja ustabilio u zadnje tri godine, imamo jako velik broj izdanja, a s vremenom, kako su i medijske aktivnosti manje, važno je skrenuti pozornost građanima da na našim stranicama imaju precizan kalendar kad je sljedeće izdanje tako da mogu uskladiti svoja ulaganja – poručio je Bule. Mijenjao se i Pravilnik o porezu na dobit. Sponzorstvo se ubuduće priznaje i kao rashod i kao umanjenje porezne osnovice.
– Izmjene Pravilnika o porezu na dobit predlažu se ponajprije radi provedbe izmjene Zakona o porezu na dobit i drugih propisa koji su vezani uz utvrđivanje obveze poreza na dobit, kao što su Zakon o poticanju ulaganja i Zakon o turizmu te primjena Zakona o fiskalizaciji. Druga se promjena tiče investicijskih i mirovinskih fondova. Postali su njegovi obveznici, ali izuzeti od poreza na dobit. Tako mogu dobiti potvrde o rezidentnosti kako bi izbjegli dvostruko oporezivanje i moći će iskorištavati pogodnosti niže stope oporezivanja – predstavila je izmjene Pravilnika o porezu na dobit državna tajnica Tereza Rogić Lugarić te pojasnila da će primarno nadzor nad time osnivaju li se investicijski fondovi samo da bi koristili tu pogodnosti nadzirati Porezna uprava. Porez će se uračunavati samo onda kad ga se može pripisati stalnoj poreznoj jedinici, inače se neće priznavati.
Pokvarenosti banaka nikad kraja. Nedavno dođem u poslovnicu PBZ-a i želio sam dignuti 20 000 eura s računa. Kaže mi službenica to vam je 50 eura provizije!? Ostao sam šokiran!?