Već danima u trgovinama diljem Zagreba nema ni krupne soli za posipanje cesta i pločnika, a bome ni lopata. Osnovni su to alati za situaciju kakva je snašla glavni grad prekriven snijegom, a uz najavu ledene kiše stručnjaci upozoravaju da dolazi još veća opasnost kako za vozače tako i za pješake. Ranije smo dobili dojavu iz Gajnica i Knežije kako se u trgovinama ne mogu naći ni sol ni lopate. Večernjakove novinarke prošetale su većim trgovinama u istočnom dijelu grada.
Posjetile su Lidl na Sveticama, dva Konzuma (SuperKonzum Svetice i SuperKonzum Radnička), Kaufland Svetice i Interspar u City Centru East. Lopate i sol nisu pronašle ni u jednom od navedenih dućana, a u razgovoru s trgovcima doznajemo kako su zalihe rasprodane. Prodavači u pojedinim trgovinama istaknuli su i kako ne znaju hoće li nove zalihe uopće dolaziti. Novih najava nema ni u katalozima i lecima.
Upite smo poslali i poslovnicama Bauhausa i Pevexa. Na upit Večernjeg lista što se događa, zašto vlada nestašica soli za posipanje i lopata za čišćenje snijega i u njihovim poslovnicama, iz Pevexa su nam odgovorili kako traženi artikli u njihove prodajne centre stižu kontinuirano. No kako dođu, odmah se i prodaju jer je trenutačno velika potražnja. "Kako je riječ o sezonalnoj robi, dobavljačima su mogućnosti dobave takvih artikala ograničene", istaknuli su. Iz Bauhausa odgovor još uvijek nije pristigao.
Podsjetimo, prema Odluci o komunalnom redu, stanari i suvlasnici dužni su čistiti snijeg i led s nogostupa i krovova, a za nepoštivanje tog propisa prijete kazne od 100 do 250 eura za pravne osobe. Sol za posipanje koristi se kako bi se smanjio rizik od zaleđivanja kolnika i povećala sigurnost na cestama. Prema proizvođačima, morska sol djeluje do temperature od -7 °C, dok se za niže temperature koristi mješavina kalcijevog klorida i morske soli, koja omogućuje otapanje leda čak i pri -33 °C.
Najveća opasnost ne leži u samom snijegu, već u onome što slijedi nakon njega, poledici. U nedostatku industrijske soli, mnogi posežu za kuhinjskom, ne znajući da time čine više štete nego koristi. Obična sol, odnosno natrijev klorid, izrazito je agresivna. Nagriza beton i asfalt, uzrokuje pucanje i ljuštenje površine, uništava biljke i travu uz rubove staza te može izazvati bolne iritacije i opekline na šapama kućnih ljubimaca. Njezini ostaci zagađuju tlo i podzemne vode, zbog čega je važno okrenuti se ekološki prihvatljivijim alternativama koje su jednako, ako ne i učinkovitije.
Jedno od najbržih i najučinkovitijih sredstava za otapanje leda možete napraviti sami za svega nekoliko minuta. U posudu ulijte dvije litre tople vode, dodajte šest kapi deterdženta za pranje posuđa i otprilike četvrtinu šalice medicinskog alkohola (izopropil alkohol). Alkohol ima znatno nižu točku smrzavanja od vode, zbog čega ova mješavina ne samo da trenutačno otapa postojeći led, već i sprečava stvaranje novog. Jednostavno prelijte otopinu preko zaleđene površine i promatrajte kako se led počinje topiti. Nakon toga, metlom ili gumenim brisačem uklonite otopljenu vodu kako se ne bi ponovno zaledila. Sličan, iako nešto slabiji učinak, ima i mješavina octa i vode u omjeru tri prema jedan, koja je osobito korisna za staklene površine.
Ne bacajte iskorišteni talog od kave. On je pravo malo čudo u borbi protiv leda. Sadrži dušik koji, slično kao i sol, snižava točku ledišta vode. Njegova tamna boja upija sunčevu svjetlost i toplinu, čime dodatno ubrzava proces otapanja, a gruba tekstura istovremeno pruža prijeko potrebno trenje i smanjuje opasnost od klizanja. Za razliku od soli, talog kave potpuno je bezopasan za okoliš i čak može obogatiti tlo. Slično djeluje i pepeo iz kamina, koji sadrži kalijeve soli. Pospite ga u tankom sloju po ledu, no budite oprezni jer može zaprljati unutrašnjost kuće ako ga unesete na obući. Gnojiva bogata dušikom, poput uree ili brašna lucerne, također mogu poslužiti kao alternativa, no s njima treba biti oprezan zbog utjecaja na biljke.
Prema odluci o mom komunalnom redu, za čišćenje snijega s javnih površina je odgovoran veliki gradonačelnik, a ne ja.