Jedan od najočitijih, a opet često zanemarenih znakova loše izolacije su neuobičajeno visoki računi. Ako primijetite da vaši troškovi grijanja i hlađenja drastično rastu iz sezone u sezonu bez očitog razloga, vjerojatno je krivac gubitak topline. U slabo izoliranim domovima sustavi grijanja i hlađenja rade prekovremeno kako bi kompenzirali bijeg zraka, što ne samo da troši vaš novac, već i skraćuje životni vijek opreme. Ovaj problem često prati i osjećaj neravnomjerne temperature u kući – dok se u dnevnom boravku osjećate ugodno, kuhinja je ledena, a spavaća soba na katu je prevruća. Takve temperaturne fluktuacije jasan su pokazatelj da toplina nekontrolirano bježi kroz loše zaštićene dijelove vašeg doma, poput zidova, potkrovlja ili podova iznad garaže.
Osjećaj neugodnog propuha, čak i kada su svi prozori i vrata čvrsto zatvoreni, još je jedan alarmantan signal. Hladan zrak koji struji uz podove, oko utičnica ili prozorskih okvira ukazuje na pukotine u ovojnici vašeg doma kroz koje topli zrak izlazi, a hladni ulazi. S ovim je usko povezan i takozvani "test dodirom". Unutarnji zidovi, stropovi i podovi u dobro izoliranoj kući trebali bi biti topli i suhi na dodir. Ako osjetite da je zid koji graniči s vanjskim prostorom neugodno hladan ili vlažan, to znači da izolacija ne vrši svoju funkciju zadržavanja topline unutar prostora. Hladne površine ne samo da smanjuju osjećaj ugode, već stvaraju i podlogu za ozbiljnije probleme.
Najopasnije posljedice loše izolacije često su skrivene od pogleda sve dok ne nastane značajna šteta. Jedan od najočitijih vanjskih znakova zimi su ledene brane – velike nakupine leda i ledenica koje se stvaraju na rubovima krova. One nastaju kada toplina iz potkrovlja topi snijeg na krovu, a otopljena voda se zatim smrzava na hladnijim rubovima, što može uzrokovati ozbiljna oštećenja krova i oluka. Unutar doma, problem se manifestira kao kondenzacija na hladnim zidovima i prozorima, što stvara idealne uvjete za razvoj plijesni i gljivica, ugrožavajući tako zdravlje ukućana i strukturu samog objekta. Naposljetku, pukotine kroz koje prolazi zrak postaju i ulazna vrata za insekte i glodavce.
Iako mnogi vlasnici kuća ulažu u nove prozore, stručnjaci s portala poput ElectricityPlans.com upozoravaju da pravilna izolacija ima i do tri puta veći utjecaj na udobnost i uštedu energije. Gubitak topline kroz zidove može iznositi do 35 %, a kroz potkrovlje i krov dodatnih 25 %. Zbrajanjem ovih gubitaka postaje jasno zašto je ulaganje u izolaciju jedna od najisplativijih investicija za dugoročnu energetsku učinkovitost i kvalitetu stanovanja. Srećom, postoje jednostavni načini da i sami provjerite stanje svog doma prije nego što pozovete stručnjake.
Kako biste otkrili mjesta na kojima zrak nekontrolirano struji, možete izvesti nekoliko brzih testova. Najpoznatiji je test s listom papira: zatvorite prozor ili vrata preko papira i pokušajte ga izvući. Ako papir izlazi bez ikakvog otpora, pronašli ste mjesto gdje gubite energiju. Za precizniju detekciju, tijekom mirnog i hladnog dana upalite mirisni štapić i polako ga primaknite rubovima prozora, vrata, utičnica i ventilacijskih otvora. Svako podrhtavanje ili usisavanje dima jasan je znak propuštanja. Noću možete koristiti i test sa svjetiljkom, pri čemu jedna osoba iznutra osvjetljava potencijalna problematična mjesta, dok druga osoba izvana traži prodore svjetlosti.
Provjeru same izolacije najlakše je započeti u potkrovlju. Ako pogledom preko tavanskog prostora jasno vidite drvene grede poda, gotovo je sigurno da nemate dovoljno izolacijskog materijala. Prema smjernicama agencije Energy Star, izolacija bi trebala biti znatno iznad razine greda i ravnomjerno raspoređena bez "ćelavih" mjesta. Za provjeru izolacije u vanjskim zidovima poslužite se trikom s električnom utičnicom. Nakon što ste potpuno isključili struju i osigurali da u utičnici nema napona, pažljivo odvrnite poklopac i svjetiljkom zavirite u procjep oko plastične kutije – trebali biste moći vidjeti postoji li izolacija i, otprilike, koje je debljine.