U učeničkoj debati koju su organizirali udruga Štedopis – Institut za financijsko obrazovanje i Hrvatsko debatno društvo (HDD), uz podršku Addiko banke, suprotstavila su se dva tima s oprečnim stajalištima. Afirmacijski tim zastupao je stav da donošenje vlastitih financijskih odluka o trošenju džeparca pruža učenicima veću slobodu i priprema ih za samostalnost. Negacijski tim tvrdio je da školarcima ne bi trebalo davati novac jer još uvijek ne razumiju njegovu pravu vrijednost.
Dijete koje svaki tjedan odlučuje hoće li novac potrošiti ili ga sačuvati za nešto vrjednije, tvrdile su članice afirmacijske skupine Lori Ajkunić, Anja Jaram i Mare Šuvar, uči da novac nije neograničen. Iznos za džeparac bi, smatraju, djeca i roditelji trebali dogovoriti zajedno.
Vida Marjanović, Viktor Lukunić i Katarina Stanić branili su suprotnu tezu u negacijskoj skupini: djeca više cijene novac koji su sama zaradila i zato bi ih umjesto davanja džeparca trebalo poticati da ga zarade kućanskim i drugim poslovnima. Upozorili su da bi redovito dobivanje džeparca djeca mogla shvatiti kao njihovo pravo. „Zarađeni novac nećemo uzimati zdravo za gotovo“, rekla je Stanić u završnom govoru i s time se složila cijela dvorana. „Zaradila sam ga i dugo ga čuvam, čekajući da dođe pravi trenutak da ga potrošim. Ne bi mi bilo isto da sam ga samo dobila kao poklon od roditelja ili rodbine“, rekla je jedna učenica iz publike.
U raspravi su se našli pojmovi koje financijska pismenost inače obrađuje kroz gradivo. Afirmacija je govorila o financijskoj odgovornosti, razlici između želja i potreba, štednji te učenju na vlastitim pogreškama. Negacija je otvorila pitanje vrijednosti zarađenog novca i razlika u imovinskom stanju među vršnjacima, iako je publika većinom ocijenila da se razlike u džeparcu među prijateljima ne primjećuju.
Afirmacijski tim odnio je uvjerljivu pobjedu, a zaključak debate je bio da je džeparac koristan alat za učenje jer kroz njega djeca od najranije dobi stječu važne vještine za odgovorno upravljanje novcem.
Za financijsko obrazovanje značajan je bio i odgovor publike na jedno od posljednjih pitanja moderatorice Diane Agejev iz Hrvatskog debatnog društva: s roditeljima o novcu redovito ne razgovara nitko od prisutnih učenika, a otprilike polovica to čini jednom do dva puta godišnje. Nekoliko ih smatra da bi džeparac to promijenio jer je dijete s vlastitim novcem samostalnije i ima više motiva o tome razgovarati.
„Djeca su na debati pokazala da o novcu imaju što reći, i to argumentirano. Ali to što nitko od njih s roditeljima o novcu ne razgovara redovito pokazuje koliko je posla pred nama. Upravo zato smo pokrenuli kampanju Glasno o novcu. Razgovor o novcu ne treba čekati odraslu dob, a može početi i pitanjem o džeparcu“, izjavila je Katarina Kantolić, menadžerica Korporativnih komunikacija Addiko banke.
Kampanjom Glasno o novcu Addiko banka nastoji razbiti tabu o novcu i potaknuti građane na otvoreni razgovor o financijama. Istraživanje pokazuje da sedam od deset Hrvata prepoznaje tabu oko novca. Addiko banka 2025. godine obvezala da će udio građana koji redovito razgovaraju o novcu do 2028. podići s 36 na 56 posto. U prvoj godini kampanje taj je udio porastao za pet postotnih poena.
Održana debata bila je nastavak dosadašnje suradnje Štedopisa i Addiko banke. Već četiri godine zajedno organiziraju online natjecanje u financijskoj pismenosti za učenike od petog do osmog razreda, u kojem je dosad sudjelovalo više od 6.400 osnovnoškolaca iz cijele Hrvatske.
Otvori KEKS Pay
