Zlato se često promatra kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima, no posljednjih dana tržište pokazuje da ta veza nije uvijek jednostavna. Iako geopolitičke napetosti obično povećavaju interes za plemenite metale, rast cijena energenata i strah od dugotrajnije inflacije mogu djelovati u suprotnom smjeru.
Upravo se takav sukob tržišnih utjecaja odražava i na cijenu zlata, koja nakon snažnijeg pada pokušava pronaći stabilnije uporište.
U petak, 23. listopada, cijena zlata iznosila je 4.004,07 dolara po unci, a tijekom prva tri dana novog tjedna kretala se u razmjerno uskom rasponu. U ponedjeljak je dosegnula 4.007,57 dolara, u utorak se spustila na 4.000,70 dolara po unci, dok je u srijedu porasla na 4.030,22 dolara. Rast se nastavio i u četvrtak, kada je cijena dosegnula 4.036,34 dolara, dok je u petak zabilježila korekciju na 3.982,09 dolara po unci.
Unatoč povlačenju u završnici tjedna, cijena je tijekom prethodnih dana pokazala potencijal za oporavak, a interes ulagača i dalje podupiru čimbenici poput geopolitičke neizvjesnosti i inflacijskih rizika. Kratkoročna kretanja pritom ne mijenjaju širu sliku o važnoj ulozi zlata u diverzifikaciji i očuvanju vrijednosti imovine.
Zabrinutost zbog inflacije
Jedan od važnijih pritisaka na zlato posljednjih dana dolazi s energetskog tržišta. Reuters je 23. listopada izvijestio o padu cijene zlata tijekom tjedna, pri čemu su rast cijene nafte i zabrinutost zbog inflacije bili među važnim čimbenicima.
Napetosti povezane s energetskom infrastrukturom na Bliskom istoku dodatno su potaknule strahovanja od viših troškova energije. To stvara složenu situaciju za zlato: geopolitički rizici uobičajeno podupiru potražnju za imovinom koja se smatra sigurnijom, ali skuplja energija povećava troškove u gospodarstvu i može otežati popuštanje monetarne politike.
Zbog toga inflacijska očekivanja i kretanje prinosa mogu nadjačati uobičajenu potražnju za zlatom kao zaštitom od neizvjesnosti.
Jedno od ključnih žarišta energetskog tržišta i dalje je Hormuški tjesnac, kroz koji u uobičajenim okolnostima prolazi približno petina svjetske potrošnje nafte. Krajem listopada promet kroz taj pomorski prolaz i dalje je znatno poremećen. Napadi na brodove i sigurnosni rizici otežavaju redovitu plovidbu, iako se pojedini brodovi i dalje kreću tjesnacem.
Iako su se pojavile naznake mogućeg nastavka pregovora između SAD-a i Irana, neizvjesnost oko sigurnosti opskrbe ostaje važan čimbenik na tržištu. Cijene nafte 29. listopada blago su pale zbog nade u diplomatsko rješenje, ali takva reakcija ne znači da su problemi s opskrbom riješeni.
Politički zaokret SAD-a
Dodatno zanimljiv politički zaokret dolazi iz SAD-a. Uoči američkih međuizbora 3. studenoga, administracija Donalda Trumpa postigla je dogovor s Rusijom o isporukama dizela, nastojeći ublažiti pritisak visokih cijena goriva. Prvi tanker s ruskim dizelom namijenjenim američkom tržištu isplovio je krajem listopada, a dolazak u New York očekuje se 7. studenoga. Riječ je o dizelu, a ne o izravnoj kupnji sirove nafte, no potez predstavlja zaokret u odnosu na američku politiku ograničavanja trgovine ruskim energentima nakon početka rata u Ukrajini.
Nafta pritom čini približno 30 posto svjetske potrošnje primarne energije i ima važnu ulogu u prijevozu, industriji i proizvodnji brojnih dobara. Zato poremećaji u opskrbi ne ostaju ograničeni na energetski sektor, nego se prelijevaju na troškove poslovanja, cijene proizvoda i inflacijska očekivanja.
Energetska politika tako pokazuje koliko visoke cijene energenata i sigurnost opskrbe mogu utjecati na političke odluke, čak i kada one odstupaju od ranijih poruka i savezništva. Takve promjene dodatno naglašavaju neizvjesnost na globalnim tržištima, koja se može odraziti i na cijenu zlata.
Fed između inflacije i kamata
U takvom je okruženju važna i odluka američkih Federalnih rezervi, koje su 28. listopada ostavile referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom, u rasponu od 3,75 do 4 posto. Odluka je donesena omjerom glasova 10 prema 2, pri čemu su dva člana odbora podržala povećanje stope za 0,25 postotnih bodova.
Iako je zadržavanje kamata bilo očekivano, dva glasa za povećanje pokazuju da među članovima Feda postoje različite procjene rizika od uporne inflacije. Pozornost se zato već usmjerava na prosinac: tržišna očekivanja nakon sastanka upućivala su na veliku vjerojatnost novog povećanja kamata, premda konačna odluka ovisi o gospodarskim podacima koji će u međuvremenu biti objavljeni.
Više kamatne stope u pravilu predstavljaju pritisak na zlato jer povećavaju privlačnost ulaganja koja donose kamatu. Ipak, dugoročna slika nije jednoznačna. Ako restriktivna monetarna politika oslabi gospodarsku aktivnost, a inflacija ostane povišena, zlato bi moglo ponovno dobiti na važnosti kao sredstvo diverzifikacije i zaštite od neizvjesnosti.
Nakon snažnijeg pada važan je i odnos ulagača prema nižim cijenama. One mogu potaknuti dio ulagača na povlačenje s tržišta, ali istodobno i privući kupce koji zlato promatraju dugoročno.
Ipak, nekoliko dana relativno stabilnog trgovanja nije dovoljno da bi se zaključilo da je korekcija završena. Za jasniju sliku potrebno je pratiti hoće li se potražnja održati i može li cijena ponovno uspostaviti uzlazni trend.
Unatoč pritiscima na cijenu, podaci o ulagačkoj potražnji upućuju na to da interes za zlato nije nestao. Prema Svjetskom vijeću za zlato, globalni zlatni ETF-ovi zabilježili su tijekom trećeg tromjesečja rekordne priljeve od 31 milijarde dolara, od čega je na sjevernoameričke fondove otpadalo otprilike 12 milijardi dolara.
Takvi podaci pokazuju da dio ulagača i dalje vidi zlato kao način diverzifikacije portfelja i zaštite od inflacijskih, valutnih i drugih makroekonomskih rizika. Drugim riječima, kratkoročni pad cijene ne mora značiti i slabljenje njegova značaja kao alternative imovini koja ovisi o monetarnoj politici i povjerenju u valute.
Američki izbori i tržišna očekivanja
Dodatni izvor neizvjesnosti su američki međuizbori za Kongres, koji bi mogli promijeniti odnos snaga između Bijele kuće i zakonodavne vlasti. Prema analizi Svjetskog vijeća za zlato, sama izborna pobjeda jedne stranke ne znači automatski ni dugotrajan rast ni pad cijene zlata. Važnije je kako će se promijenjeni politički odnosi odraziti na konkretne gospodarske i fiskalne odluke.
Ako dođe do zastoja u donošenju zakona, neizvjesnost oko proračunske politike, financiranja sukoba i regulacije tehnološkog sektora mogla bi se odraziti na financijska tržišta. Slabije dionice, niži prinosi i slabiji dolar mogli bi pritom poduprijeti zlato, no takav razvoj ovisit će o stvarnim posljedicama izbora. Ako se političke promjene ne pretoče u značajnije promjene gospodarske politike, njihov bi utjecaj na cijenu mogao ostati kratkotrajan.
Pred zlatom je razdoblje u kojem će tržišno raspoloženje oblikovati geopolitički rizici, cijene energenata, inflacijska očekivanja i političke odluke. Kratkoročne oscilacije pritom ne treba poistovjećivati s promjenom njegove dugoročne uloge.
Zlato i dalje zauzima važno mjesto u promišljanju očuvanja vrijednosti imovine, a aktualna kretanja pokazuju koliko je pri procjeni njegova potencijala važno sagledati širu sliku, a ne samo dnevne promjene cijene.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
