Zašto se benediktinci nisu vratili u Dajlu?
Njih u Dajli samostan i crkva ne zanimaju za pastoralni rad, nego isključivo kao vrijedna imovina za brzinsku preprodaju – tutta forza!
Komentari 13
Benediktincima treba vratit otetu imovinu ako žele nastavit dane zadatke iz oporuke. Ako ne onda navedeni samostan treba dati na upravljanje franjevcima kod njih nema golf terena.
Nek se Bernardinci vrate u Dilajlu i nastave sa svojim presvetim poslovima,tj molitvama
Pitam se hoće li Darko Pavičić razglabati ovu istu temu samo do mirovine, ili će polaganjem ruku na svog nasljednika po principu sukcesije nas i naše potomke primorati da o svemu čitamo i u narednim tisućljećima.
U Susjednoj Sloveniji nisu ništa vratili Bebediktincima iz Dajle. Naime zemljište uz rijeku Dragonju koje se danas nalazi u Sloveniji bilo je u vlasništvu tog samostana,kao i cijeli kompleks solane u Sečovlju,i neka druga područja u okolici.Danas se tamo planirajuju graditi golf igrališta!
..ovo sa Dajlom, je \"zlatni-rudnik\" za Pavicícá,....iako je u svim dosada napisanim-clancima ispa.....\"súpalj\"!!
Pitao bih , zašto se Benediktinci nisu vratili kao svi naši svečenici ili kao naši Franjevci odmah poslije rata ili tokom 50-tih god.? Sjetite se samo što su Franjevci pretrpjeli u Turskim vremenima ,a svugdje su išli sa i za narodom. Po tome se može zaključitida ih ne zanima pastoralni rad nego nekretnine.
Da bi ti Pavičiću, kruh svoj svagdanji mogao zaraditi. Odavno se već zna za koga ti navijaš, zaludu spominjanje komunističkih zločina nisi vjerodostojan, osobito nakon posjete gospođe Merkel kao da vas je netko navio pa po direktivi, očeši uz putt da se zbilo nekada nešto.
Slučaj Dajla ima bar dvije razine: materijalni interes Benediktinaca, Biskupije Porečko-Pulske te istarskih političara i to se upravnoj državi treba rješavati na sudu, pa makar i na malom Općinskog sudu u Bujama. Druga, visoka razina odnosi se na sukob crkvenogg Kanonskog prava i nacionalnog prava Republike Hrvatske pri čemu je ugovorom između Sv. Stlice i RH iz 1997. kanonsko pravo postalo pravni sustav uz nacionalni pravni sustav u Hrvatskoj, ali je preko hrvatskog ustava Knonsko pravo čak u prednosti pred nacionalnim pravom. To je dovelo do pokušaja da se Sv. SDtlica okoristi takvim stanjem i nametne apsolutnu važnost Kanonskog prava iznad hrvatskog nacionalnog prava, što je ogromna politička pogreška s mogućim nesagledivim posljedicaama po Europu i dijelove svijeta gdje žive katolici. Takva prijetnja dovela je do solidarnosti europskih država s Hrvatskom, odnosno do sukoba europskih država s Vatikanom što je ostalo u sjeni, a na površini je samo sukob s Vladom Republike Hrvatske.
da podnese žalbu na rješenje \"Ministarstva pravosuđa\" kojim je zemljište ¨spornim potezom RH vraćeno Republici Hrvatskoj.
Santovena, Franjevci su za turskih vremena uživali sve moguće povlastice (Ahdnama), daleko veće nego ikada prije Turaka i ikada poslije Turaka.
peljar, Nemoj krivo informirati čitaoce, o onome što je bjelodano i što kronike u samostanima svjedoče iz tog vremena. Očito povijest ne poznaš dovoljno.
Istina treba da bude istina! 28. 05.1463. god. Mehmed II je izdao poznatu ”Ahdnamu” koja je za bosanske franjevce zapravo bila ”magna charta libertatis”, dozvola za slobodno ispovjedanje vjere. Bosanski franjevci su fermanom iz 1783. godine bili oslobođeni svih javnihh dažbina. 8. juna 1767.god. sarajevski kadija Abdul Mumin Hulussi- efendija odobrava izgradnju crkve i manastira u Kreševu. 4. marta 1769.god. Sulejman, ćehaja bosanskog valije izdaje visočkim i fojničkim fratrima teskeru da za svoju obranu, protiv hajdučkih četa, mogu nositi uza se po dvije puške. 19. septembra 1784. sultan Abdulhamid I upućuje ferman bosanskom valiji Alipaši kojim fojničkim, kreševskim i sutješkim fratrima potvrđuje sve ranije privilegije, vjerske slobode i oprost od poreza, te nalaže valiji da ih u tome štiti. 26. aprila 1830. sultan Mahmud upućuje ferman bosanskom valiji Ali Namik-paši Moraliji kojim izdaje dozvolu za popravak samostana u Fojnici, Kreševu i Sutjesci. Sultani su često učestvovali i u finansiranju gradnje samostana i crkava pa i u finansiranju samostana i crkve na Širokom Brijegu. Samo sada nije politički svrsishodno spominjati sve ove detalje!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Žalosna sova i njegovi nebulozni tekstovi.