Svjetski poznati drevni grad Inka u Peruu Machu Picchu ponovno je otvoren za turiste, dva mjeseca nakon što su u siječnju žestoke kiše uništile prometnice oko arheološkog nalazišta, zarobivši 4000 turista. Dopisnici BBC-a, Guardiana i Al-Jazeere navode da je u poplavama i klizištima terena, kao posljedicama klimatskog fenomena El Nina, poginulo pet osoba te da su na stotine mjesta uništene ceste i željeznica oko regionalnoga urbanog središta Cuscoa.
Peru je pretrpio štetu i zbog toga što je riječ o jednoj od najvećih turističkih atrakcija u svijetu, koju dnevno posjeti između 2000 i 3000 turista i na kojoj se dnevno zaradi do milijun dolara. Što to znači za zemlju s BDP-om otprilike u razini Hrvatske, ali i sa šest puta više stanovnika, ne treba napominjati. Posebno ako se zna da 90 posto prihoda od turizma u Peruu otpada na Machu Picchu te da više od polovice radno sposobnog stanovništva u Cuscou, koji ima 400.000 stanovnika, živi od turizma.
Mnoštvo je razloga zašto je Machu Picchu popularniji čak i od, primjerice, jednog Galapagosa. Izgrađen oko 1450. godine na nadmorskoj visini od 2430 metara, stoljećima je čuven kao “tajni grad Inka” koji španjolski konkvistadori nisu nikada otkrili te je stoga izbjegao razaranja koja su snašla neke druge gradove Inka. O tome zašto je Machu Picchu napušten 1572. postoji nekoliko teorija.
Jedna je da je 10.000 stanovnika umrlo zbog epidemije velikih boginja koje su harale kontinentom i tamo gdje bijelci nisu doprli. Kompleks se prostire na 32.592 hektara. Grad je okružen briljantnim plodnim terasastim poljima u blagoj klimi te strminama i do 450 metara, što je odvraćalo napadače, a zbog čega su tijekom poplava turisti morali biti evakuirani helikopterima. Upravo zato bijelci su Machu Picchu istražili tek 1911., a prvi bijeli čovjek u tajni grad Inka stupio je, čini se, tek 1874.
