Gradsku vrevu zamijeniti mirom vlastita vrta uskoro će se omogućiti i Zagrepčanima u njihovim kvartovima. Konačno se počinje realizirati ideja društvenih vrtova. Zasad je određeno šest lokacija diljem grada – u Sesvetama na dvije lokacije, Dubravi, na Borovju, u Sopotu i Svetoj Klari. Vrtovi će biti veličine oko 40 četvornih metara.
Uskoro javni poziv
– Počet ćemo za dva tjedna orati s oračima kojima smo kupili traktor prije pet godina. Napravit ćemo tisuću parcela za prvu priliku, nećemo ih raditi na Markuševcu, nego u Novom Zagrebu gdje su neboderi na 20 katova. Vrtovi će biti na stambenim mjestima i tamo gdje nađemo kvalitetne parcele. Tu građanima može biti mjesto susreta, zabave, a bogme mogu nešto sebi korisno napraviti, bila to gredica luka, paradajza ili zasađeno drvo – najavio je gradonačelnik Milan Bandić.
Vrtne će se parcele građanima dodijeliti besplatno, a uskoro će se i objaviti pravilnik koji će definirati tko će sve moći dobiti parcelu za sadnju.
Nekoliko je temeljnih kriterija koji će se, kako doznajemo, primjenjivati ne bude li velik odaziv za zakup parcele. Neki od njih su nezaposlenost, ukupna primanja, prebivalište u blizini urbanog vrta...
– Ugovore će građani potpisati na javnom pozivu koji će sadržavati pravila igre, imat će vodu na tom svom vrtu, bit će ograđen i imat će staze. Prvi će se vrtovi dodijeliti za mjesec dana i bit će besplatni – objasnio je prije nekoliko dana gradonačelnik. Javni poziv trebao bi se objaviti vrlo brzo, čišćenje parcela i njihovo uređivanje počinje čim dopusti vrijeme, a za to će biti zadužen Zrinjevac. Još je nekoliko prijedloga lokacija za društvene vrtove, poput Ruždjakove ulice na Savici ili u Španskom, južno od novog boćališta i OŠ Tituša Brezovačkog, no za te, ali i ostale lokacije koje su dojavili zainteresirani građani, prvo treba vidjeti jesu li gradsko zemljište.
Gdje se već provodi
Iz udruge Parkticipacija, koja je i sama pokrenula ideju društvenih vrtova, smatraju da bi jedan od kriterija za dodjelu parcela trebalo biti i to da ljudi žive u tom kvartu, kako bi do vrta mogli doći pješice ili biciklom.
–Bitna je i socijalna osjetljivost i, naravno, ekološki uzgoj. Tako je, primjerice, u Varaždinu – kaže Gordana Dragičević iz udruge.
Inače, urbani su vrtovi već uspješno zaživjeli u Varaždinu, Virovitici i Ivanić Gradu. Ove godine dobit će ih Belišće, a na redu je i Rijeka. Također, navodi Dragičević, postoje inicijative da se gradski vrtovi dodijele i Splićanima, Osječanima te Siščanima.
>>Građanima urbani vrtovi besplatno, svinjama na Jakuševcu odzvonilo
>>Sadnja povrća u svom naselju jeftina i ekološki prihvatljiva
