S obzirom na silne najave ovih dana o toplinskom valu, jedan Zagrepčanin si je, kako kaže, odlučio uzeti malo vremena kako bih vidio postoje li podaci vezani za borbu protiv klimatskih promjena. "Na vlasti su trenutačno 'zeleni' kojima bi trebao fokus biti prvenstveno na samu infrastrukturu i tehnologije koje će gradu dati razinu više u borbi protiv vrućina koje se u gradu poput Zagreba puno više i jače osjete. U zadnjih 26 godina, vidljivo je iz podataka, da su temperature iznad 30 stupnjeva sve češće i da je trajanje toplinskih valova sve duže. Najduže što je bilo je bilo 2003. godine u trajanju od 33 dana i iako se taj broj malo i smanjuje ovisno o godini, naleti su ipak nešto češći", započeo je objavu na Redditu.
No isto tako, kazao je, postoji problem kojeg sad najviše osjetimo i "koji je svojedobno Tram 11 opisao kroz pjesmu 'Vrućina gradskog asfalta' te se postavlja pitanje, kako se Zagreb bori sa vrućinom gradskog asfalta?".
Svjedoci smo, rekao je, kako je zbog prijašnjeg GUP-a neplanski izgrađen dobar dio grada i kroz samu betonizaciju i nabijanje zgrada na svaku slobodnu zelenu površinu, pa se s godinama dogodilo ono što svaki veći grad ima, a to su toplinski otoci. Čak i da su manje temperature vani, svako tko je prošetao gradom, na određenim mjestima zna biti vruće i poprilično zagušljivo, a neke ulice, poput recimo Ozaljske u spoju sa Tratinskom, nemaju apsolutno nikakvog zelenila niti zaklona od Sunca, naglasio je. Sama betonizacija i asfaltiranje, dodao je, skuplja silnu toplinu preko dana koja se onda predvečer kada bi trebalo biti hladnije ispušta natrag kroz isijavanje same ceste i zgrada koje su upile silnu toplinu.
"Koja su rješenja? Prvenstveno bi trebalo smanjiti betonizaciju u gradu i da se investitori koji izgrađuju zgrade, natjeraju na to da oko zgrade postoji i određena zelena površina kako bi postojala mogućnost sadnje drveća. Ozelenjavanje kvartova bi trebao biti primarni cilj i kako bi grad dobio barem priliku da se protiv ovakvih vrućina kvalitetnije bori, te da se utjecaj budućih toplinskih valova koji će biti češći i dugotrajniji uvelike smanji. Ono što bi dodatno moglo pomoći u toj borbi da se ogromni dijelovi grada, poput bivšeg Gredelja, pokušaju ozeleniti što više i time dobiti jedan veliki i kvalitetan park. Gradovi poput Beča, Kopenhagena i Pariza posljednjih godina upravo kroz sadnju drvoreda i povećanje zelenih površina smanjuju efekt urbanog toplinskog otoka.
Što se same vode tiče, grad ima tu nekakvu sreću da se vodom napaja iz Zagrebačkog vodonosnika koji prati rijeku Savu, pa su dosta male šanse da će se sami grad boriti s redukcijama jednog dana. Problem je ovdje što bi se zbog same preizgrađenosti smanjio prostor gdje sama voda i može otići u dublje dijelove samog vodonosnika i da grad ne gubi na kvaliteti vode zbog svega toga. Također, Zagrebu jako fale vodene pumpe i mjesto gdje bi si građani mogli natočiti vode kad su u gradu. Onih tzv. "franceka" ima još po gradu, no u užem centru grada postoji jako malo "oaza" gdje bi si građani, pa i turisti mogli natočiti vode. Prema Zagrebačkom holdingu gubici vode u mreži kreću se oko 50 %, što znači da gotovo polovica zahvaćene vode ne stigne do krajnjih korisnika.
Zaključno, po onome što se može pronaći na internetu, Grad Zagreb je krenuo u borbu protiv klimatskih promjena, vide se naznake i želja da se nešto napravi. Postoje razni programi, ali sve su to samo mrtva slova na papiru koja se tek trebaju sprovesti u nešto konkretnije i opipljivije", napisao je.
Smatra da Zagreb ima sreću i mogućnosti da se istakne u odnosu na druge gradove i da se stvoriti ugodniji život u samom gradu, ali "boji se da ćemo konkretne primjere i pomake vidjeti i osjetiti tek za par godina". Kazao je kako do tada, gradske vlasti, sadašnje i buduće, zaista treba držati u poziciji da ne smetnu s uma ono što utječe na živote svih nas. "Pa se iskreno nadam da će se i sami ljudi malo više angažirati i pritisnuti one koji mogu napraviti promjene, a to su sami političari", zaključio je.
*Stavovi izraženi u komentarima korisnika Reddita ni u kojem slučaju ne odražavanju stavove redakcije Večernji.hr niti predstavljaju većinsko mišljenje
FOTO Sve je isto samo njega nema: Promet kod Vjesnika vraćen u normalu
Otvori KEKS Pay
