Ekonomski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Filozofski fakultet... mladi Zagrepčani svake godine kada su upisi hrle na jednu od ovih visokoobrazovnih ustanova.
No istraživanja i pokazatelji koji dolaze iz inozemstva govore da zanimanja budućnosti nisu na području humanističkih znanosti. Statistička analiza i istraživanje podataka, rad na sustavima za pohranu podataka i upravljanje, poslovi vezani uz sigurnost mreža, web-arhitektura, računalna grafika i animacija... sve su to poslovi koje je LinkedIn, društvena mreža poslovnih kontakata, klasificirala kao najtraženija zanimanja u 2014.
Nema dobrog kadra
Tim tragom, no i slijedom vlastitog istraživanja i iskustva, visoko učilište Algebra odlučilo je osnovati novi preddiplomski i diplomski studij digitalnog marketinga. U suradnji s digitalnim agencijama došli su do najvećeg problema s kojim se susreću – nedostatak dobrog kadra.
– Kada sam prije pet godina izašla s Ekonomskog fakulteta, imala sam slabo znanje o toj vrsti marketinga, a slično je i kod drugih mladih. U sve koje zaposlimo moramo uložiti godinu dana uvođenja u posao da bi postali samostalni – rekla je Ida Pandur, koja vodi digitalnu agenciju Grey Entourage. Novi studijski program kombinira marketinška i tehnološka znanja pa su iz Algebre već dogovorili i partnere kojima će studenti odlaziti na praksu.
– Cilj je steći vještine s kojima će pojedinci koji diplomiraju na ovim studijima biti konkurentni na tržištu znanja – kazao je dekan Algebre Mislav Balković. Do kraja studija ovladat će komunikacijom na društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, YouTubea, biti spremni koristiti se analitičkim on-line sustavima... Upisat će njih 70, nastava počinje najesen, a cijena studija na godišnjoj je razini 29.200 kuna.
Klasična zanimanja
Da je digitalni marketing zanimanje budućnosti, slaže se i poduzetnik Saša Cvetojević, koji je svoju prvu tvrtku otvorio još u srednjoj školi, a osnovao je i Zagrebački inkubator poduzetništva koji daje savjete, ali i novac za dobre ideje.
– No zasigurno će sljedećih godina najtraženija zanimanja biti povezana s računarskim i programerskim djelatnostima te različite elektrostruke ili specijalizirana strojarstva – kaže Cvetojević. S obzirom na to da je među 41.440 registriranih nezaposlenih osoba u Zagrebu, prema podacima HZZ-a, i 11.556 onih sa završenim fakultetom ili višom školom, na budućim je studentima da dobro razmisle što upisati.
– Teško možemo znati za što točno obrazovati studente. Poznajemo klasična zanimanja koja će uvijek biti potrebna, a u području su medicine, veterine, kemije, no ne možemo pogriješiti preporučimo li da se orijentiraju na tehničke ili prirodne znanosti – kazao je prof. dr. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer-tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu. Prema istraživanjima, dodaje, potrebno je minimalno dva posto tehničkog kadra za razvitak zemlje, a Hrvatska je sada na 1,5 posto.
Hoce mi netko objasnit zasto se u ovom kontekstu spominju samo Zagrepcani? Mozda je autor teksta indirektno dao do znanja da je Hrvatska zapravo samo Zagreb ili? Sto je s nama ostalima?