Kažu da ljepota ovih šareno ukrašenih kolača može oplemeniti neki prostor, dok njihovo darivanje ili primanje simbolizira ljubav, mir i poštovanje. Riječ je o licitaru, toplom srcu hrvatskog puka, jednom od najprepoznatljivijih simbola Zagreba i njegove okolice.
Tradiciju će nastaviti sin
Nema osobe koja je boravila u metropoli a da se nije susrela s ovim tradicijskim kolačem od slatkog tijesta sa sjajnom crvenom glazurom, govori nam gospođa Ljiljana Milla. Inače medičarka i svjećarica po struci te jedina preostala licitarka u gradu Zagrebu. S njom smo o licitarima razgovarali u radionici podno Medvednice, u kojoj je sve počelo. Priča ovog obiteljskog obrta počela je prije 75 godina, govori nam Ljiljana Milla, kada je njezin djed Filip Trslić, nakon dugog izučavanja zanata kod poznatog zagrebačkog licitara Lajića, otvorio radionicu u Gornjoj Dubravi, u kojoj se i danas radi. S njim je radila i kći Marica, Ljiljanina majka, kaže nam, prema kojoj obrt nosi ime. Tradiciju je, zatim, nastavila njegova unuka Ljiljana, koja je još kao dijete zavoljela ovaj posao, kaže nam.
– Ovom poslu privukle su me boje i tijesto. Odmalena mi je bilo zanimljivo gledati kako mama mijesi tijesto i priprema boje. Uvijek bih bila uz nju i pomagala joj – kaže Lj. Milla, dodajući kako su se sve potrebne vještine i recepture prenosile s koljena na koljeno. Tradiciju će jednog dana nastaviti i njezin najmlađi sin, kao četvrta generacija licitara u obitelji. U radionici se licitari dandanas pripremaju prema staroj obiteljskoj recepturi. Ručni je to rad, a izrada jednog licitara, ovisno o njegovoj veličini, može trajati nekoliko mjeseci, ističe naša sugovornica. Sastojci od kojih se pravi su brašno, voda, kuhani šećer te licitarska germa. Tijesto se ručno mijesi, zatim razvalja na točno određenu debljinu pa kalupima oblikuje željeni motiv, objašnjava nam vlasnica postupak izrade. Najviše strpljenja i preciznosti zahtijeva završni korak, odnosno ukrašavanje licitara, govori Lj. Milla.
– Za taj dio procesa potrebna je mirna ruka, velika posvećenost, ali i puno ljubavi. Tada se svakom komadu daje njegova posebnost – ističe Lj. Milla. Licitari su izrađeni od potpuno jestivih sastojaka, no danas se ipak više doživljavaju kao ukras. – Ne bih preporučila da se licitar jede. S vremenom postane toliko tvrd da bi posjet zubaru mogao biti neizbježan – kaže Lj. Milla kroz smijeh. Ovaj zagrebački suvenir prepoznatljiv je po svojoj jarkocrvenoj boji, koja je i njegov zaštitni znak, ističe Lj. Milla.
– Naravno, na crvenu podlogu dodaju se ukrasi u bijeloj, plavoj, zelenoj, ružičastoj i žutoj boji. Obično su to cvjetići, travke i slično – kaže nam. Licitari dolaze u raznim motivima, oblicima i veličinama, dodaje, a neki od njih su konjić, bebica ili srce, koji su ujedno najtraženiji.
– Nekad su ljudi posebno voljeli čislo, nanizana zrnca na uzici, i nije se išlo s proštenja da čislo ne visi oko vrata djetetu, majci, ocu. Danas nije više popularno kao prije – ističe. Licitarsko srce oduvijek je bilo simbol ljubavi i poštovanja, ističe Lj. Milla, a ogledalce smješteno u njegovoj sredini nekoć je također imalo bitno značenje.
Srce s ogledalom
– Nekada bi na proštenjima mladić djevojci darovao licitarsko srce s ogledalom. Ono je simboliziralo ljepotu koju je mladić prepoznao u svojoj odabranici i time joj želio pokazati koliko ju je zavolio. Vjerovalo se da veličina srca i ogledala govori o snazi osjećaja – objašnjava naša sugovornica dodajući kako je ovaj čin danas izumro, ali simbolika je ostala ista. Vrijednost ovih šarenih kolača daleko je prepoznata, kaže nam Lj. Milla, pa su tako jedni posjetitelji u radionicu podno Medvednice došli čak iz Japana. Toliko su bili oduševljeni licitarskim srcima da su se odlučili vratiti i napraviti prilog za japansku televiziju, kaže nam Lj. Milla. Osim licitara, u radionici danas nastaje i sedam okusa medenjaka, kaže vlasnica, od kojih se ističu modernije verzije s mljevenom pistacijom ili jagodom te gvirc, alkoholno piće na bazi meda. Svi se ti proizvodi najčešće prodaju na sajmovima i proštenjima po Zagrebu i njegovoj okolici, ističe Lj. Milla.
FOTO Radovi se nastavljaju! Otvoreno je i gradilište na križanju Savske i Vukovarske
Otvori KEKS Pay
