Zeleno lisnato povrće najbolje uspijeva, kelj i raštika rastu kao "ludi", njima bi, kažu, mogli prehraniti i cijeli kvart, a ljeti su obilno rodile i rajčice i paprike. Učinci su to školskog vrta u Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka na Trnju. Dvije-tri minute hoda od bučne i užurbane Vukovarske, u podnožju stambenih i poslovnih nebodera, učenici i profesori proljetos su uredili Trnoslav, školski vrt koji je ubrzo postao i kvartovska oaza.
– Ovdje smo uredili oko 900 kvadrata zapuštene školske zemljane površine i uz zalaganje đaka i roditelja uredili parcele s povrćem - kaže prof. geografije Zrnka Trajkov, voditeljica projekta Trnoslav.
I obveza i veselje
Napominje da je inicijativu prepoznao i UN-ov program za razvoj, prenijevši im znanje i doniravši materijal. No, pored desetaka postojećih školskih vrtova u Zagrebu, ovaj se želi promovirati i kao društveni, na raspolaganju susjedima, baš kao što je to slučaj i s parcelama u nekim kvartovima, ove godine preuređenima u urbane vrtove.
– Razlika jest u tome što u našem vrtu susjedi ne mogu imati svoju parcelu, već sa đacima mogu skupa saditi. Uključene su mame i tate djece, često nam se ni ne jave, tek od djece saznamo da su bili ovdje i pljevili - objašnjava prof. Trajkov.
Za nagradu što pomažu rastu Trnoslava, roditelji uzimaju plodove svoga rada, od rajčice i paprike do bosiljka i tikvica.
Vesna Šrenk iz susjedstva dobro zna što je vrijednost zemlje. Rodom je iz Slavonije, u "štihanju" je spretna.
– Imamo svoj raspored dolazaka, vrt nas i obvezuje i veseli, rekreira nas, a pogotovo je dobro što i djeca uče - ističe ova Trnjanka, dok oko nje đaci iz 5. razreda nakon nastave već dijele zaduženja. Lara, Lucija, Šimun Petar i Lenni Lukas i tijekom praznika su pratili prirodne procese.
– Nije mi bilo teško gledati kako napreduju brokula i papričice - reći će Lara, a Lennija i sada brine zašto tikvice nisu dobro rodile. Šimun upozorava da bi vrt mogao biti i veći, kako bi i više uroda završilo u školskoj kuhinji, gdje su učenicima jela s povrćem sve omiljenija.
Zdravstveni odgoj i o bilju
– I roditelje smo potakli da s nama rade, tako moj tata manje sjedi doma, ovdje sadimo feferone - otkriva jedna od djevojčica. Sedmaš Deni, ozbiljna lica, kaže da tek sad shvaća kako kupljeno povrće u dućanu nema "pravi" okus, kakav krasi plodove Trnoslava...
Dok im vrijeme bude dopuštalo, učenici će nastaviti vrtne aktivnosti, ali zimi neće prekidati taj ciklus.
– Želimo postaviti plastenik i produljiti sezonu da bismo imali i zimske salate. No, svaki će se razred u sklopu sata razrednika i zdravstvenog odgoja teorijski educirati, kroz radionice banke sjemena, kompostiranja - najavljuje prof. Zrnka Trajkov.
>>Sadnja u posudama na terasi modni je hit
