Sedamsto tisuća kuna godišnje. Iznos je to koji Grad Zagreb potroši kako bi se svake godine očistili grafiti s pročelja zgrada javne namjene.
Uglavnom je riječ o, kako je na jučerašnjem okruglom stolu o zagrebačkim grafitima istaknuo šef prometnih i komunalnih redara Mate Kraljević, "škrabotinama", koje se i ne može nazvati grafitima.
–To su obični natpisi sprejevima, odnosno riječ je o nekoj ljubavnoj, političkoj poruci, ili se jednostavno netko odlučio potpisati - objasnio je Kraljević te dodao kako je 70 posto fasada u užem centru grada išarano upravo takvim natpisima.
Ali, rekao je, više od polovice pročelja zgrada u centru nije obnavljano otkad su te zgrade sagrađene pa bi brisanje grafita prouzročilo i uništenje same fasade.
Prepoznati razliku
O tome hoće li se obnavljati pročelja zgrada u Donjem gradu, odlučivat će sljedeći tjedan Gradska skupština, baš kao i o tome prihvaća li akcijski plan za sprečavanje vandalskog grafitiranja, koji je i potaknuo jučerašnji okrugli stol u Tribini grada Zagreba.
Akcijski plan predviđa, prije svega, edukaciju o grafiterstvu, odnosno na koji način i na kojim se površinama mogu crtati grafiti, a zatim i o tome koja je razlika između samog vandalskog čina i umjetnosti.
– Zagreb, zapravo, uopće nema problema s grafitima, već ima problema s natpisima koji nemaju smisla. Jedno je organizirano i lijepo ukrašavanje praznih fasada, a drugo je uništavanje tuđe imovine – istaknuo je Alen Ostojić iz Savjeta za urbanu sigurnost, a s njim se složio i jedan od najpoznatijih zagrebačkih grafitera Slaven Kosanović Lunar, koji je rekao da grafiter može biti svatko, a prilikom izražavanja važna je namjera. Je li to umjetnost ili vandalizam, rekao je Lunar, svatko može sam zaključiti.
To nije za zatvor
Pita li se, međutim, policiju, rekao je Davor Novinc iz Službe za javni red PU zagrebačke, riječ je svakako o vandalizmu.
– U 2013. godini evidentirali smo 154 slučaja grafiterstva, dok ih je prošle godine bilo 57. Četvero smo uhvatili na djelu, tri na Trešnjevci i jednog u centru grada - otkrio je Novinc te dodao kako je upravo područje Trešnjevke "najšarenije" što se tiče grafita.
Nitko nije nikad zbog toga završio u zatvoru, rekao je taj policijski službenik, ali kazna za šaranje po zidovima iznosi od tisuću do dvije tisuće kuna.
Ilegalno grafitiranje moglo bi se spriječiti, predložio je Tomislav Štriga, ravnatelj Kulturnoga centra Peščenica (KNAP), i to tako da Grad da slobodne površine na kojima bi se mogli raditi grafiti.
–Mi u Centru redovito organiziramo radionice, ali i oslikavamo površine, što mladi odlično prihvaćaju - rekao je Štriga te dodao kako je to umjetnost.
Ipak, istaknuo je šef komunalnih i prometnih redara Kraljević, to neće biti moguće, s obzirom na to da čak i turisti koji dođu u Zagreb, i to više od 80 posto njih, kao glavnu primjedbu ističu upravo – grafite.
Murali da, sve drugo NE!!!