Prokišnjavaju, kroz njih struji propuh, na zidove se hvata plijesan, a s fasada otpadaju komadi žbuke ili su prešarane grafitima – zagrebačka je to stvarnost što se tiče čak 74 posto stambenog fonda. Zgrade su to u kojima se nalazi 221.615 stanova starih između 45 i 100 godina, a kojima je prijeko potrebna obnova krovova, limarije, vanjske stolarije i fasada.
Nemaju novca za obnovu
Poslovi su to od više milijuna kuna, pa se Zagrepčani na uređenje svojih zgrada uglavnom ne odlučuju, a ne bi li im se olakšalo i osiguralo da Zagreb izgleda kako treba, ovih dana Grad je poslao pisma u kojima objašnjava na koji se način sustanari mogu prijaviti za obnovu pročelja uz sufinanciranje.
– Javni poziv suvlasnicima za iskazivanje interesa za sufinanciranje obnove pročelja raspisan je 10. prosinca, a zainteresirani se mogu javiti sljedeća tri mjeseca. Što se tiče interesa, čini mi se da je ponuda zanimljiva velikom dijelu Zagrepčana jer telefoni na koje se mogu postaviti pitanja o sufinanciranju ne prestaju zvoniti – rekao je Grgo Jelinić iz Povjerenstva za obnovu pročelja. Grad će obnovu uličnih pročelja u zoni A umjesto s dosadašnjih 25 posto, sufinancirati čak s 80 posto, u zoni B sa 70 posto te u zoni C sa 60 posto. Nema posebnih uvjeta, osim da se obnova fasade radi po tehničko-projektnoj dokumentaciji.
– Postoji i natječaj Ministarstva na koji se može javiti za energetsku obnovu, ali treba garantirati da će se uštedjeti 50 posto energije nakon što se radovi izvedu, a realno, kako možete znati hoće li vam to uspjeti – kaže Jelinić te dodaje kako samo obnova fasade jedne višestambene zgrade stoji oko milijun kuna.
Zagrepčani, smatra Jelinić, inače građevinar u mirovini te autor dviju knjiga o stambenom fondu, jednostavno nemaju novca za obnovu pročelja svoje zgrade, a ne da to ne žele učiniti.
Program počeo još 2001.
– U jednoj od zgrada koje su nedavno krenule u obnovu pričuva je stanarima s četiri kune po kvadratu narasla na 12 kuna. Zamislite sad nekog umirovljenika koji živi sam u stanu od sto četvornih metara koji je njegov već desetljećima i u kojem je nekad živio s cijelom obitelji kako najednom mora davati 1200 kuna mjesečno samo za pričuvu.
To je gotovo nemoguće – objašnjava Grgo Jelinić i dodaje kako je GSKG program za obnovu pročelja počeo još 2001. godine. Pojava sve više grafita i činjenica da je najviše fasada devastirano u samom centru, kojim prolazi i najviše turista, Grad su natjerale na to da se pročeljima ozbiljnije pozabavi.
Zone obnove
Zona A: Podrazumijeva uži centar grada. Točnije, radi se o području omeđenom Kačićevom na zapadu, Ilicom, Vrazovim šetalištem, Novom Vesi, Ribnjakom i Vlaškom na sjeveru, Bauerovom i Krešimircem na istoku te Branimirovom i Crnatkovom na jugu. Pročelja u toj zoni Grad sufinancira s 80 posto ukupne cijene obnove.
Zona B: U zonu u kojoj Grad za obnovu pročelja daje 70 posto od ukupnog iznosa uključeno je područje uz Ilicu do Zaprešićke na zapadu te Jagićeve na jugu, područje između Branimirove, Heinzelove, Petrove i Bauerove, dio oko Maksimirske i Savske ceste, kao i područje oko Vukovarske, Držićeve, Hrvatske bratske zajednice i Avenije Većeslava Holjevca.
Zona C: Uključuje sve ostale zgrade u gradu, a obnovu Grad sufinancira sa 60 posto. Kako bi sve zgrade, u kojima se suvlasnici odluče za obnovu, dobile nova pročelja, novac će se osigurati u rebalansu proračuna. A sve da “Zagreb bude lijep kao zagrepčanke”, kako stoji u pismu koje je poslao Grad. Pismu u kojem su “Zagrepčanke” napisane malim početnim slovom.
Otvori KEKS Pay
Pismo koje sam ja, zagrepčanka, dobila pisao je uz pravopisnog i veliki financijski stručnjak. Bez obzira na znatan iznos koji će grad dati tj. povući iz Europskih fondova, na stanarima, naročito u C zoni ( cijeli Novi Zagreb) ostaje dosta, Jer se samo ulična strana financira sa 60%, dvorišna iste veličine sa 50%, a bočne strane sa 20% vriednosti radova. A koliko je vrijednost za njihovu zgradu, pojma se nema. Znači, očekuje se da na Bandićeve lijepe oči potpišemo dužničko ropstvo!