Harač ili fetiš. Tako su oporbeni zastupnici u zagrebačkoj Skupštini opisali povećanje poreza na nekretnine s pet na osam eura po četvornom metru, odnosno za 60 posto, čime je dosegnut zakonski maksimum. Vlasnici stanova od 50 četvornih metara koji podliježu oporezivanju tako će, umjesto 250 eura godišnje, plaćati 400, za 70 kvadrata porez raste s 350 na 560 eura, dok će, primjerice, oni sa sto praznih kvadrata za njih sad plaćati 800, umjesto 500 eura godišnje. Porez se, ponovimo još jednom, odnosi na prazne stanove, ali i na one u kratkoročnom turističkom najmu, dok su nekretnine za stanovanje i one za dugoročni najam izuzete. – Oni koji imaju prazan stan jer su špekulanti, jer im služi kao štednja i ne žele ga staviti u korištenje, oni plaćaju porez na nekretnine – rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. A takvih "špekulanata" ili barem praznih stanova u metropoli je, prema procjenama koje je iznio, 55.000.
– Nadam se da će povećanje poreza potaknuti neke od vlasnika praznih stanova da ih stave u najam kako bi se smanjila cijena najma jer ona trenutačno i dalje raste, kako u Hrvatskoj, tako i u mnogim gradovima širom Europske unije – poručio je gradonačelnik te ustvrdio kako ova mjera nema "fiskalne motivacije" za gradsku vlast jer će navedeno povećanje u proračun donijeti šest milijuna eura godišnje. – To nije dosta ni za izgraditi jedan vrtić – poručio je. No može li dodatnih nekoliko stotina eura godišnjeg poreza doista potaknuti vlasnike da otključaju prazne stanove i ponude ih podstanarima? I hoće li to biti dovoljno da se zaustavi rast najamnina? Boro Vujović, stručnjak za tržište nekretnina i direktor agencije Opereta, uvjeren je da neće. Smatra da je povećanje poreza premalo da bi promijenilo odluke vlasnika koji svoje nekretnine već godinama ne iznajmljuju.
– Zamislite da netko ima stan od 100 četvornih metara, vrijedan 350 ili 400 tisuća eura, i iz nekog ga razloga ne želi iznajmljivati. Zar će ga dodatnih 300 eura godišnjeg poreza motivirati da ga stavi u najam? Naravno da neće. Da je taj porez 800 eura mjesečno, onda bismo mogli govoriti o promjeni paradigme. Ali 300 eura godišnje doista nikoga neće potaknuti da iznajmi stan – objašnjava Vujović. Štoviše, smatra da bi povećanje poreza najteže moglo pogoditi upravo one vlasnike koji bi svoje nekretnine željeli iznajmljivati, ali to trenutačno ne mogu. – Neki nemaju riješene imovinskopravne odnose, neki imaju stanove koji nisu u dovoljno dobrom stanju za najam, a neki ih iz drugih razloga ne mogu staviti u funkciju. Njima će taj porez predstavljati problem. Svima ostalima neće – ističe. Rješenje za visoke cijene najma, smatra, ne treba tražiti u dodatnom oporezivanju postojećih stanova, nego u stvaranju uvjeta za izgradnju novih, namijenjenih upravo dugoročnom najmu. Pritom ključnu ulogu vidi u suradnji države, lokalne samouprave i privatnih investitora.
– Trenutačno fondovima i drugim ulagačima jednostavno nema računice graditi stanove za najam. Troškovi gradnje su visoki, zemljišta su skupa, tu su komunalni doprinosi i PDV. Da bi se to promijenilo, država i lokalna samouprava morale bi drukčije postaviti svoju politiku. Grad, primjerice, ima zemljišta koja bi mogao dati u koncesiju, ne mora ih nužno prodavati. Mogao bi smanjiti komunalne doprinose i druga davanja, a država prilagoditi poreznu politiku, posebice PDV – objašnjava. Takav bi model, dodaje, mogao privući investicijske fondove zainteresirane za gradnju većeg broja stanova koji bi se iznajmljivali po prihvatljivijim cijenama. Osim što bi povećao ponudu, mogao bi riješiti i jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta najma, a to je nesigurnost podstanara. – Danas uglavnom imamo individualne iznajmljivače. Nekome se promijeni obiteljska situacija, rodi mu se unuk, sinu zatreba stan i odjednom najmoprimac mora van. Netko ne želi obitelj s djecom jer se boji da će mu uništiti stan. U takvim okolnostima ljudi ne mogu dugoročno računati na najam kao na rješenje stambenog pitanja. Kada bismo imali profesionalne iznajmljivače koji nude dugoročne ugovore, situacija bi bila bitno drukčija – kaže Vujović.
Ipak, ne smatra da porezne promjene uopće ne mogu utjecati na tržište. Podsjeća da su na državnoj razini već uvedene promjene koje otežavaju kratkoročni turistički najam, a njihovi bi učinci mogli postati vidljivi tijekom duljeg razdoblja. No kada je riječ o najnovijem zagrebačkom povećanju poreza, ne očekuje da će ono u kratkom roku dovesti do većeg broja stanova na tržištu ili pada najamnina.
Povećanje poreza izazvalo je i oštre kritike oporbe tijekom sjednice zagrebačke Gradske skupštine. – Tomašević ima fetiš na poreze. Čim spazi neki novi porez, gleda kako da ga poveća maksimalno – poručio je HDZ-ov Mislav Herman, upozorivši da Grad nije predstavio analizu koja bi pokazala koliko će se od procijenjenih 55.000 praznih stanova doista staviti u funkciju. Kritična je bila i Dragana Turkalj iz stranke Drito, koja je poručila da privatno vlasništvo nije gradska blagajna u koju se može posegnuti. – Nema analiza koje dokazuju što će se povećanjem poreza postići, nema procjena učinaka povećanja na osam eura. Zašto ne šest eura, zašto ne pet i pol? – upitala je, zaključivši kako prijedlog više sliči na harač nego na odgovornu poreznu politiku.
FOTO Jeste li probali ugasiti pa upaliti? Zagrebačka skupština kasnila dva sata zbog kvara sustava od 200.000 eura
Otvori KEKS Pay
Bkasnik sam nekretnine od 75 kvadrata koja nije useljiva. Da bi to bila treba uložiti oko 50.000 € koje nemam. Stan je nasljeđen i čuvvam ga nekog od djece (unuka). Nisam sretan s 600 € koje ću platiti, no nemam izbora.