Na zagrebačkom vodovodu dogodi se oko 10 000 kvarova godišnje, što znači da b ude oko 20 do 30 kvarova dnevno, govori nam dr. Vladimir Andročec, vodeći hrvatski stručnjak za hidrodinamiku i vodogradnju. Mnogi su od tih kvarova nevidljivi jer ne zaustavljaju promet, no svakako su zagrebačka svakodnevica.
Podsjetimo, danas je ponovno pukla cijev zagrebačkog vodovoda u blizini zagrebačkog parka Ribnjak te zaustavila promet gotovo čitavog dana nakon čega je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio projekt aglomeracije vrijedan dvije milijarde kuna kojime će se u narednih osam godina sanirati zagrebački vodovod i odvodnja. Profesor Andročec, kaže, naslušao se u svojoj karijeri ovakvih priča.
-Stalno pričaju o milijunima, no ništa se ne događa. Problem zagrebačkog vodovoda i odvodnje nije od jučer i ne može se riješiti jednokratno. Rješenje nije samo u zamijeni cijevi jer je čitav sustav dotrajao i iz njega svakodnevno iscuri oko 50 posto vode iz vodocrpilišta. Taj se proces svakodnevno događa i bez puknuća - govori Andročec.
Pucanja cijevi nisu povezana s godišnjim dobima, možda si učestalija zimi, kaže, jer je zimi potrošnja vode manja, a tlakovi veći. Krajnje je vrijeme, poručuje Andročec, da Zagreb krene razvijati strategiju koja ća dosadašnjih 50% gubitaka pretvoriti u 15 do 20 posto koliko je prihvaćena granica na razini EU. Zbog dugogodišnjeg zanemarivanja ovog problema, gubici se iz godine u godinu povećavaju, kaže stručnjak.
-Dijagram gubitaka raste. Primjerice, 1989. gubitak je bio 23% posto, 2011. popeo se na 47%, a sada je 50% -upozorava on. Situacija će biti sve gora ako se ne primjeni strategija koja će optimizirati čitav sustav.
Na sadašnja pucanja, tvrdi Andročec, ne utječu nedavni potresi koje metropola pretrpjela. Da je uzrok problemima potres, smatra on, to bi već davno bilo detektirano i sanirano pogotovo zato što se cijevi postavljaju na elastične podloge stoga ni promet, a ni potres nisu razlog pucanju već dotrajalost čitavog sustava.
-Problem je shvaćen pa je nastao i ključni dokument, Strategija razvoja vodoopskrbe i odvodnje iz 2012. Izradio ju je stručni tim sastavljen od desetak najboljih inženjera ViO-a, a recenzenti su bila četiri sveučilišna profesora, među kojima i ja. Trebalo je izdvojiti sto milijuna eura za sanaciju vodoopskrbnog sustava. Novac je nabavljen, ali nije utrošen u te svrhe. ViO rješenje ima na stolu, neki su projekti su počeli, no još bez strateškog pristupa - poručuje Andročec.
Dok bi to spomenul pred par let, redovito bi mi brisali jer se proti Bilana ni smelo ništ reč !