Gradska platforma Servus Zagreb održala je konferenciju za novinare o natječaju za najam prostora na Zagrebačkom velesajmu i otkriću reljefa dinastije Karađorđević u Domu HDLU-a. O tome su govorili saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić, predsjednica zagrebačkog HSLS-a Gabriela Bošnjak i sociologinja Aurelija Rosenzweig. Direktoricu Velesajma Renatu Suša optužili su za mobbing prema radnicima i članovima radničkog vijeća. Istaknuli su tako njenu povezanost s današnjim predsjednikom SDP-a Sinišom Hajdašem Dončićem.
„Očigledno u Hrvatskoj na natječajima uvijek nekako pobjeđuju stranački kadrovi vezani uz to je li stranka u poziciji ili opoziciji pa je tako i koalicijski partner SDP-a, Možemo, nastavio s takvim načinom izbora 'neovisnih' kandidata bez obzira na to što svakodnevno šalju u javnost sasvim suprotne poruke o neovisnim stručnjacima“, rekao je Klasić. Najnoviji slučaj natječaja za zakup prostora u paviljonu 35. tzv. Karting arene, uz pitanje odnosa prema zaposlenicima Velesajma, otvara i pitanje stručnosti Tomaševićeve direktorice Zagrebačkog velesajma, rekli su dalje.
„U ovom slučaju, direktorica Zagrebačkog velesajma je prekršila pravila jer je komunicirala s javnim bilježnikom novog zakupca kako bi se njihova ponuda 'dovela u red' tražeći dodatna pojašnjenja od ponuđača, iako je dokumentacija bila nepotpuna, umjesto da automatski isključi tu ponudu“, istaknuo je Klasić. Istovremeno, pokušala je diskreditirati dosadašnjeg zakupca, čime je dodatno ugrozila integritet natječaja. U ovom slučaju, ne samo da novi ponuđač nije dostavio izjavu o povezanosti odgovorne osobe s drugim pravnim osobama, već se čini da je došlo i do favoriziranja novog ponuđača na štetu dosadašnjeg zakupca.
„Ovakve radnje ne samo da krše zakon, već i narušavaju povjerenje svih sudionika u procesu. Uvjereni smo da je potrebno provesti temeljitu reviziju ovog natječaja. Nepravilnosti poput ove zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih tijela kako bi se očuvalo povjerenje javnosti. Kada se pravila javne nabave krše, postavlja se pitanje koliko je cijeli proces bio pravedan i jesu li svi sudionici imali jednake šanse. Iz ovoga je vidljivo da Tomaševićeva uprava Zagrebačkog velesajma egzistenciju očigledno ne misli razvijati kroz sajamske djelatnosti, što im je osnovna djelatnost, već se Velesajam gura u nekretninski i rentijerski biznis“, zaključio je Darko Klasić.
Što se tiče rekonstrukcije Meštrovićeva paviljona, ona je, navode, otkrila je dugo sakriveni reljef kralja Petra I. Karađorđevića, koji sada gradska vlast namjerava vratiti na izvorno mjesto unutar zgrade. Iako je riječ o vrijednom povijesnom artefaktu, njegovo ponovno postavljanje u javni prostor paviljona predstavlja korak unatrag u odnosu na odluku samog Ivana Meštrovića i izvorni smjer u kojem je razvijen ovaj objekt.
„Meštrović je 1930.-ih, umjesto postavljanja konjaničkog spomenika kralju Petru I., osmislio izgradnju memorijalnog umjetničkog paviljona. Time je osigurao da ovo zdanje ne postane politički spomenik, već dom likovne umjetnosti. Povijesne okolnosti i kasnija prenamjena paviljona potvrđuju da njegov identitet nije vezan uz monarhiju, već uz kulturu i umjetnost“, izjavila je predsjednica zagrebačkog HSLS-a Gabriela Bošnjak.
Dodala je da „uzimajući u obzir dugogodišnji karakter paviljona kao neutralnog izložbenog prostora, smatramo da bi vraćanje reljefa u njegovu unutrašnjost narušilo taj koncept. Umjesto da se ponovo izlaže u prostoru koji već osam desetljeća služi isključivo umjetnosti, reljef treba biti smješten u Muzej Ivana Meštrovića, gdje bi mu bio osiguran odgovarajući povijesni i umjetnički kontekst. Pozivamo nadležne institucije i gradsku vlast da preispitaju ovu odluku i pronađu rješenje koje će istovremeno očuvati Meštrovićev umjetnički doprinos i zaštititi povijesni integritet Meštrovićevog paviljona“, ustvrdivši da reljef treba donirati.
„Zagrebu ne treba artefakt koji centralno mjesto hrvatske umjetnosti posvećuje dinastiji Karađorđevića, kao sto nam ne treba ni arapski natpis kojeg s toga sad skidaju, a koji to mjesto pretvara u džamiju. U toj niši je avangardna umjetnička grupa Laibach jednom izložila i križ – pa tako treba i nastaviti i to mjesto treba ostaviti prazno da prima nova umjetnička djela, a ne vraćati posvetu dinastiji Karađorđevića koja je ukinula demokraciju i parlament, zabranila stranke i sindikate, zatvarala, mučila i ubijala političke protivnike, da bi na kraju potpisala pakt s nacistima zbog čega ju je vlastita vojska protjerala u London, a ovdje se u njezino ime nastavili boriti četnici“, istaknula je sociologinja Aurelija Rosenzweig.
svi vi koji radite u tom velesajmu trebate na burzu jer ste uhljebi. velesajam je relikvija proslosti, sve srusiti i tamo napraviti nesto korisno.