S peradi do 'perja' znanjem i radom
I to s autohtonim vrstama, a simbolično treba gledati kao noj, da bismo s visine bolje vidjeli.
Komentari 3
drago mi je da se s pravom istinom javio prof janječić (mužic je u međuvremenu prešao med kopune) , jer obadvojica spadaju u moju knjigu favorita - ljudi svih kategorija od kojih sam nešto naučio o agraru i obogatio svojaja novinarska iskustva. usporedimo: dvoje mladih begijanaca nepoljoprivrednika satima mi je pričalo o genomu prasadi za suhomesnatu preradu kad sam im rekao da sam u rh kupi kajzerfaš iz belgije............ holanđanka na gradskoj ulici dok je tečno engleski pričala kako nemaju ništa osim sira ambulantno je prodala cijei dnevni kontigent......... slovenci prodaju voće na pragu dižući mu cijenu za priholloški efekat susreta s proizvoođačem..............mađari našim pršutanama na prag dostavjaju tisuće kvalitetnih butova za prššute unutar 24 sata od kanja----- kako je to moguće? svakako dobrim gospodsrskim navikama seljaka, ali i sveukupnom nacionalnom sviješću ii strategijom, čitaj: brigom države da proizvođač pristojno živi i to onaj seljak koji pokauje grla a ne papirologiju paigrafe, šminkeraj i td
da bi uzgajao perad moras zavrsit 3 faxa
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Već gotovo više od dvadeset godina traju aktivnosti vezane uz zaštitu i širenje uzgoja hrvatskih izvornih pasmina peradi. Zagorski puran odnosno meso dobiveno nakon klaoničke obrade zaštićeno je oznakom zemljopisnog porijekla na razini EU. No, sav taj trud koji se godinama ulaže je gotovo bio uzaludan jer je najprije zbog smanjenih poticaja i nebrigom nadležnih institucija došlo do znatnog smanjenja broja uzgojenih životinja. Ipak, odobravanjem izgradnje mini-klaonica za perad na OPG-u došlo je do ponovnog povećanja interesa uzgajivača za uzgojem zagorskih purana. S druge strane kokoš hrvatica je u daljnjoj ekspanziji broja uzgojenih životinja i predstoji rad na zaštiti izvornosti njezina mesa i jaja. Predstoji nam još daljnji rad na zaštiti i priznavanju dravske guske, posavske kukmaste kokoši, križevačke kukmice... Za sve ovo je osim uzgajivača potrebna i potpora institucija koje bi trebale olakšati uzgajivačima da zadrže postojeći uzgoj i motivirati ih da se njime nastave baviti i u budućnosti. Time će se uz ostale mjere zadržati stanovništvo u malim sredinama i osigurati njihov boljitak. U suprotnom će i dalje umjesto purana u Europu i diljem svijeta dosadašnji uzgajivači.