Tog četvrtka u ranim jutarnjim satima, kad su vozač Ferdo, kondukter Vid i konj Belko s tadašnjeg okretišta na Savskoj cesti krenuli na svoju prvu tramvajsku vožnju, bili su glavna atrakcija u gradu. Svi koji su se našli u blizini zastali su i gledali novo čudo u prometu, a svatko tko je za njega čuo smjesta se, dakako, i sam htio provozati. I, naravno, već idućeg dana prvim zagrebačkim tramvajem vozilo se 20 tisuća ljudi, što je itekako impresivna brojka, s obzirom na to da je stanovništvo današnje metropole onda činilo samo dvostruko više ljudi. Koliko je vožnja tramvajem bila popularna, zabilježile su i tadašnje novine. U tiskovinama je tako ostalo zabilježeno da su vozila bila toliko pretrpana da ih konji nisu mogli vući, pa su putnici morali silaziti i gurati kola.
Tri puta obiđu ekvator
Od tog povijesnog dana, koji se smatra i rođendanom ZET-a, prošlo je 130 godina, a kako bi se i svečano proslavio dan kad je u Zagreb uveden javni prijevoz, Zagrebački orkestar ZET-a u nedjelju će se voziti u otvorenom autobusu i svirati svima omiljene zagrebačke šlagere i koračnice. S Remize će krenuti u 11 sati i proći Zagrebačkom, Slavonskom avenijom te Držićevom i Branimirovom, a po Zelenom valu nastavit će prema Draškovićevoj i Ribnjaku. Prije povratka na ZET-ovo trešnjevačko okretište autobus će se zaustaviti na Kaptolu gdje će od 11:30 do 12 sati izvesti nekoliko skladbi, a zatim se preko Zelenog vala, Zrinjevca, Glavnog kolodvora uputiti prema Bundeku, kroz Novi Zagreb preko Remetinečkog rotora i Selske do trešnjevačke Remize.
U proslavi ZET-ova rođendana sudjelovat će i Hrvatska pošta pa će tako sva pisma, razglednice, omotnice i druge pošiljke koje tog dana krenu na svoja odredišta imati jedinstven žig, ukrašen siluetom prvog konjskog tramvaja u Zagrebu 1891. godine, s vozačem Ferdom i konjem Belkom.
– Inicijativu za izradu prigodnog žiga pokrenulo je Hrvatsko filatelističko društvo, čiju je ideju ZET prihvatio i koja je na obostrano zadovoljstvo realizirana – pohvalili su se u ZET-u, podsjetivši na sve što se promijenilo u zagrebačkom javnom prijevozu od tog dana. Prve tračnice bile su dugačke samo osam kilometara, a tramvajsku mrežu danas čini 116 kilometara pruge. A dok su vozni park u 19. stoljeću činila tek kola s konjskom zapregom, ZET se sad može pohvaliti voznim parkom od 266 tramvaja, uspinjačom i 480 autobusa. Svi oni zajedno dnevno prevezu više od milijun putnika te čak tri puta dnevno obiđu ekvator, a godišnje 109 puta prijeđu put do Mjeseca i natrag.
Karta od nekoliko lipa
Tramvaji na konjski pogon do 1937. godine otišli su u povijest, a zamijenila su ih električna vozila, koja su gradom prvi puta počela voziti 18. kolovoza 1910. Cijena vožnje iznosila je 12 filira, što bi danas bilo tek nekoliko lipa, a glavna je linija povezivala Kvaternikov trg preko Jelačić-placa do Savskog mosta, dok su sporedne pruge prolazile Praškom, Glavnim kolodvorom i Jurišićevom, a s vremenom su je produžili i do Maksimira. I okretište na križanju Savske ceste i Tratinske ulice u međuvremenu je postalo premaleno za sve veći broj vozila pa se 1936. godine preselilo na Ljubljanicu, a počela su se graditi i okretišta na Črnomercu, Maksimiru, Savskom mostu, Kvatriću i Zapadnom kolodvoru.
Neka od vozila koja su “đirala” gradskim ulicama s godinama su postala simboli grada, poput “stojadina” koji se i danas može vidjeti kao turistički adventski vlakić, a svi se još uvijek rado voze “česima” uvedenima sedamdesetih godina i “bikom”, najstarijim tramvajem u redovnom prometu.
12 filira 1892 je vrijedilo otprilike 6.5 kuna, dakle vožnja i nije bila prejeftina.