Udruženje obrtnika grada Zagreba najveće je udruženje u komorskom sustavu i ima neke specifičnosti. S više od 22 tisuće članova veće je od većine područnih komora i ima potrebu za jasno strukturiranom i organiziranom stručnom službom, čiji je posao od presudne važnosti za funkcioniranje sustava. Na čelu Stručne službe Udruženja obrtnika grada Zagreba nalazi se tajnica Milena Kunčić, osoba s više od dva desetljeća staža u komorskom sustavu i Udruženju. Zato smo odlučili razgovarati s njom i doznati kako je biti glavni operativac Udruženja, s kojim se izazovima suočavaju zagrebački obrtnici, što treba mijenjati kako bi sustav bio učinkovitiji i kakva je njegova budućnost.
Vjerujemo da nije lako biti glavni operativac u tako velikom udruženju?
Svakako da nije lako biti na čelu tima koji operativno provodi aktivnosti Udruženja obrtnika grada Zagreba. To je velika odgovornost, ali i veliko zadovoljstvo. Naime, mi smo organizacija koja okuplja više od 22 tisuće članova različitih djelatnosti, koji su kod nas raspoređeni u 34 strukovne sekcije i šest cehova. To zahtijeva komunikaciju na dnevnoj bazi, koordinaciju i prilagođavanje potrebama različitih struka. Ono što motivira mene i cijeli tim jest činjenica da svojim radom izravno pomažemo našim obrtnicima jer su oni temelj gospodarstva, kako Zagreba tako i Hrvatske.
Koje usluge Udruženje nudi svojim članovima?
Udruženje svojim članovima nudi, rekla bih, cijeli spektar usluga. Od financijskih, pravnih i poreznih savjeta do informiranja o zakonodavnim promjenama. Organiziramo edukacije, odnosno radionice i seminare. Najbolji je primjer toga i suradnja Financijskom agencijom vezanom uz početak primjene Fiskalizacije 2.0. Kako bismo pomogli svojim članovima, održana su četiri predavanja o toj temi, koja su se uživo prenosila na našoj YouTube stranici. Dogovoreno je i da će partneri iz Fine pripremiti "hodogram aktivnosti". On bi trebao služiti kao praktičan vodič za obrtnike, pomažući im na najjednostavniji način u prilagodbi Fiskalizaciji 2.0. Udruženje obrtnika grada Zagreba potpisalo je i ugovor o suradnji s Erste bankom, koji našim članovima omogućava podizanje kratkoročnih i dugoročnih kredita s povoljnijom kamatnom stopom. Isto tako, zdravlje obrtnika nam je prioritet. Udruženje je osiguralo besplatne preglede za svoje članove. Na poziv se prijavilo 70 obrtnika, koji su i obavili pregled. Prije toga u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" organizirali smo mamografske preglede za 70 naših članica. Takve akcije ne samo da pomažu u prevenciji već i jačaju zajedništvo. One pokazuju da Udruženje nije samo servis već i pokretač promjena, s fokusom na održivost, zdravlje i podršku obrtnicima.
Koji su najveći izazovi s kojima se zagrebački obrtnici susreću?
Obrtnici u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj, susreću se s nedostatkom kvalificirane radne snage, povećanim troškovima poslovanja i često prekompliciranom administracijom, što im stvara stres i dodatne troškove. Nije im lako sve to uskladiti, pogotovo onima manjima, koji imaju jednog zaposlenog ili sami rade u svom obrtu. Sve to dodatno ih opterećuje, a mi im nastojimo pomoći. Pokušavamo ih na vrijeme pripremiti i prilagoditi za promjene koje ih očekuju. Zato i organiziramo edukacije na kojima naši članovi dobivaju potrebne informacije o aktualnim temama.
Već ste dugi niz godina u Udruženju i upoznati ste sa svom problematikom i izazovima vezanima uz njegov rad. U kojem bi se smjeru po vašemu mišljenju trebalo razvijati i unaprjeđivati Udruženje?
Udruženje obrtnika grada Zagreba već je neko vrijeme u procesu modernizacije i prilagođavanja stvarnim potrebama i modernijem načinu poslovanja. Ono što je potrebno, u svakom slučaju, jest nastaviti proces digitalizacije i razvijanja kanala komunikacije prema našim članovima. Komunikacija s njima od presudne je važnosti za stvaranje zajedništva među obrtnicima kako bi se lakše nosili sa svim izazovima koji stoje pred njima. Naše je Udruženje po tom pitanju jedinstveno u cijelom sustavu i to ga čini posebnim. To se najbolje vidi u angažiranosti naših članova, koji u velikom broju sudjeluju u aktivnostima koje provodimo.
Udruženje ima uspješnu suradnju s Večernjim listom, u sklopu kojeg jednom mjesečno izlazi naš prilog Zagrebački obrtnik, a u budućnosti nas očekuju još neki projekti. Koliko je važan taj iskorak?
Izrazito je važan. Moramo pratiti trendove i zato je važno učiniti sve kako bi Udruženje bilo što vidljivije. Uz to, važno nam je i da šira javnost prepozna naše obrtnike kao važan segment gospodarstva te da im omogućimo vidljivost i bolje pozicioniranje na tržištu. Mislim kako se polako, ali sigurno mijenja percepcija javnosti o obrtnicima. Vrijednost, znanje i majstorstvo zagrebačkog obrtništva prepoznato je i izvan ovih naših prostora.
Je li se najveće udruženje u Hrvatskoj uspjelo nametnuti kao lider u inovacijama i inicijativama koje bi trebale unaprijediti komorski sustav?
S obzirom na veličinu i potencijal, naše Udruženje prije svega treba biti pokretač promjena i primjer svim drugim udruženjima u zemlji. Mi smo ti koje gleda cijela Hrvatska jer više od 22 tisuće članova nije mala brojka. No nisu samo brojke te koje nas pozicioniraju kao lidera već i aktivnosti koje provodimo. Bez lažne skromnosti, na tom smo području jako inovativni i možemo poslužiti kao ogledni primjer za sva ostala udruženja. Važno nam je osluškivati potrebe svojih članova i pomoći im u rješavanju njihovih problema. Važna nam je i suradnja s kolegama iz drugih udruženja pa imamo desetak potpisanih sporazuma o suradnji. To nam omogućuje razmjenu iskustava iz koje uzimamo primjere dobre prakse.
Kakva je suradnja s državnim institucijama i lokalnom samoupravom? Prepoznaju li oni Udruženje kao pouzdanog partnera?
Suradnja s lokalnom upravom i državnim institucijama mora biti partnerska i sadržajna. Sa sigurnošću mogu reći da su Grad Zagreb i Ministarstvo gospodarstva, kao resorno ministarstvo, prepoznali važnost obrtništva i s njima imamo odličnu suradnju. Naravno, uvijek ima mjesta za napredak. Kao tajnica Udruženja na dnevnoj bazi komuniciram s institucijama, kako državnim tako i gradskim, da bismo odmah pokušali riješiti probleme koji muče naše obrtnike. Naš je zadatak osigurati da se glas obrtnika jasno čuje pri donošenju odluka koje utječu na njihovo poslovanje.
Više od dva desetljeća u komorskom ste sustavu. Što se tijekom svih tih godina promijenilo?
Promijenio se prije svega način poslovanja. Promijenilo se tržište na koje obrtnici mogu plasirati svoje proizvode. Promijenili su se i obrtnici, došla je nova generacija. No ono što se nije promijenilo sve ove godine jest upornost i predan rad naših obrtnika.
A što bi trebalo promijeniti kako bi komorski sustav bio učinkovitiji?
Da bi sustav bio učinkovitiji, moramo prije svega unaprijediti komunikaciju na svim razinama unutar njega. Osim toga, važno je i poboljšati komunikaciju prema jedinicama lokalne uprave i državnim institucijama. Sve to potrebno je kako bi se mogli zaštititi interesi naših članova i kako bi oni na vrijeme bili o svemu informirani. Također, mišljenja sam da je vrlo važno da se radnici u stručnim službama udruženja, područnih komora i u samoj Hrvatskoj obrtničkoj komori educiraju kako bi obrtnicima mogli još kvalitetnije pružati podršku.
U proceduri je novi Zakon o obrtu, kakav će biti njegov utjecaj na komorski sustav?
Novi zakon, odnosno prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu, donosi promjene vezane uz iznos članarina i odgovornosti komorskog sustava prema obrtnicima. Ono što je ključno kod promjene regulative jest to da obrtnicima ne donosi nove namete. Važno je da bude izrađen tako da im olakša poslovanje. Udruženje obrtnika grada Zagreba u više je navrata davalo svoje prijedloge za izmjene i dopune Zakona o obrtu. Promjene svakako trebaju biti u korist naših članova.
Rekli ste da je Udruženje dalo svoje prijedloge. Kao dio jedinstvenoga komorskog sustava Udruženje može djelovati samo u koordinaciji s druge dvije razine. Kakve su bile njihove reakcije na te prijedloge?
Što se tiče komorskog sustava, reakcije su bile dobre. Mislim da je većina naših prijedloga podržana. Na potezu je sada resorno ministarstvo. Očekujemo da će uskoro biti prvo javno savjetovanje o konačnom prijedlogu zakona.
Za kraj, što biste poručili mladim ljudima koji žele biti obrtnici?
Da vjeruju u sebe i svoje ideje. Obrtništvo nije samo posao, to je način života u kojem svaka vještina i trud imaju vrijednost. Možda nije uvijek lako, ali osjećaj da sami gradite nešto svoje neprocjenjiv je. Danas je pravo vrijeme za obrt jer se u svijetu cijene originalnost i kvaliteta, a to je upravo ono što obrtnici nude. Ne čekajte savršen trenutak – stvorite ga!
Otvori KEKS Pay
