- Zagreb će kad tad ponovno pogoditi jak potres s ozbiljnim posljedicama kao što je to bilo 1880. godine. Da li će to biti danas, za sto ili tisuću godina nitko ne zna, no za takvo što moramo biti spremni - kazao je Robert Erhardt, pročelnik HGSS-a Stanice Zagreb na današnjoj vježbi timova za spašavanje u slučaju da potres jačine 6,3 stupnjeva prema Richteru pogodi Zagreb. Vježbu u Blatu na objektu nedovršene Sveučilišne bolnice organizirao je Ured za upravljanje u hitnim situacijama koji bi u slučaju takve elementarne nepogode i preuzeo organizaciju i zapovjedništvo nad ujedinjenim snagama vatrogasaca, hitne pomoći, policije, vojske, gorske službe spašavanja, civilne zaštite i drugih službi koje bi radile na spašavanju.
Cilj vježbe, prema riječima pročelnika Pavla Kalinića je provjeriti koordinaciju linije zapovijedanja i službi na terenu kao i njihovu međusobnu suradnju ali i provjera komunikacije preko radio amatera kada se prekinu druge veze. Prema predviđanju Ureda, u Zagrebu bi takav potres odnio oko 3000 života, 15 tisuća osoba bilo bi ozlijeđeno, a urušilo bi se oko 50 tisuća stambenih jedinica. Da će potres kad tad ponovno pogoditi metropolu smatra i Ivica Sović, znanstvenik s Prirodoslovno matematičkog fakulteta iz seizmološke službe.
- Gdje se potres dogodi jednom, on će se ponoviti ponovno no pitanje je kada i koje jakosti pa treba bit spreman - objasnio je Savić. Dodao je da je stoga veoma važno imati dobro izgrađene objekte koji moraju preživjeti takav potres (bolnice), do spremnih timova za spašavanje. Napomenuo je da je dobar dio starog dijela Zagreba izgrađen nakon potresa 1880. na isti način kao i prije potresa - od ciglenih zidova i drvenih greda te da bi se u slučaju tako jakog potresa one urušile. Najsigurnije zgrade su one građene od 1963. do 90-ih jer su se tada primjenjivala pravila struke.
- Potres u Skopju bio je prijelomni događaj da se i kod nas krene u sigurniju gradnju zgrada, s armiranim željezom i betonom, a najvišeg standarda po tom pitanju danas imaju Japanci - kazao je Savić.
Potres 1880.
Najiscrpnije “Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenog 1880.” napisao je akademik Josip Torbar, a objelodanila je kao posebnu knjigu tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti godine 1882. Prema Torbarovim podacima u Zagrebu je potresom bila oštećena gotovo polovina svih postojećih zgrada, ukupno 1758. Zagreb, naime, godine 1880. ima 3.830 zgrada, od toga 2.483 stambena objekta, te 29.218 stanovnika. Prvi i najjači udar uslijedio je u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi s epicentrom sjeveroistočno od Zagreba, između Kraljeva Vrha, Zeline i Kašine.
- Taj je sudbonosni potresni udar od desetak sekundi ranio Zagreb, rušile su se kuće i drobili zidovi, pucale su obrambene kule i bedemi, padala su krovišta i urušavali stropovi, a prestravljeni su Zagrepčani u panici napuštali domove, da bi tada, spasivši gole živote, s tjeskobom i u potpunoj neizvjesnosti očekivali daljnji razvitak događaja. Iako je bilo teže i mnogo lakše ranjenih, smrtno su stradale samo dvije osobe. Tlo je još dugo podrhtavalo, a “podzemni vatreni zmaj”, “nepobjedivi demon prirode” prijetio je Zagrepčanima i u njihovim srcima stvarao “očajno čuvstvo da će nam pod nogama zinuti grob, da će se domovi, gdje smo se rodili, gdje smo sa svojim milim trajali sretne dane, oboriti na nas, da će nas zakopati” - zapisao je Torbar.
>>'Stvari na vitrini su se tresle, nije bilo ugodno'
vi niste u stanju dati narodu ekonomsku i zdravstvenu pomoc,kako mozete onda dati pomoc ako bude potres i tisuce mrtvih i ranjenih,opet iluzije i pisete gluposti,nema dosta medikamenata a kamo li ako dode katastrofa,nema dosta helikoptera za turiste koji bii bi mogli biti ugrozeni itd. ja bih za ovaj clanak kaznijo novinara...