Otkrivaju neobične 'fakte' o gradu i šire purgerski rječnik

Klincima svaka čast. Ko mali sam govoril većinu tih rječi koje ne bi razmela većina današnjih Zagrepčana. Zapraf je najveća tragedija kaj više nemam s kim tak govorit pa ih i ja polako zaboravljam !!!

Poštovana Petra, možete mi reći koja je razlika u značenju između riječi "fakt" i "činjenica"?

Stari purgerski rječnik je pun germanizma, a to nije ni čudno jer je u Zagrebu od prije samo 100 godina u kojem je živjelo svega 100.000 stanovnika njih gotov 60 posto bilo Austro-ugarskog podrijetla (Austrijanci, Njemci, Česi, Slovaci, Mađari) Ti Austro-ugari nisu ni govorili hrvatski već carskim Austro-ugarski jezikom u Zagrebu, dok su Hrvati Zagrepčani u to doba, a uglavnom se radilo o Turopoljcima i nešto sitno Zagorcima govorili tim kajkavsko-germanskim dijalektom. Hrvatskim narodnim preporodom se to počinje mjenjati i sam kajkavac Ljudevit Gaj pokušava standardizirati hrvatski jezik štokavicom jer Hrvatima na sjeveru prijeti totalna asimilacija od strane Austrijanaca i Mađara, dok Hrvatima na jugu i istoku prijete Srbi. Hrvatski narod se preko štokavice i kroz hrvatski narodni preporod ujedinjuje, a to ujedinjenje predvodi Gaj koji i nije bio čisti Hrvat već Mađar porijeklom. Nakon prvog i drugog svjetskog rata gotovo 90% Austro-ugarskih Zagrepčana napušta Zagreb, a Zagrebu postaje grad dotepenaca jer prema popisu iz 1945. u Zagrebu živi 250.000 stanovnika i gotovo njih 70% uopće nije rođeno u Zagrebu. Razlog tomu su naseljavanja Partizana iz Zagorja, Like, Dalmacije, Srbije i BiH. Između 1945. i 1990. Zagreb će naseliti iz unutrašnjosti Hrvatske i BiH gotovo 300.000 ljudi pa tako prema popisu stanovnika iz 2011. u Zgrebu živi 46% ljudi koji nisu rođeni Zagrepčani, a ovih 54% koji su rođeni u Zagrebu, njih 90% su potomci dotepenaca. U Zagrebu danas živi 790.000 stanovnika. Zagreb je ujedno i Hrvatska u malom jer nema zavičaja regionalnog koji nije prisutan u Zagrebu. Zbog masovnog doseljavanja u Zagreb i miksa svih mogućih hrvatskih dijalekata i narječja je stvoren nekakav novi kajkavsko-štokavsi rječnik u Zagrebu koji je danas umjesto germanizma pun anglizma. P.S. za sve one koji se zgražavaj zbog popisa stanovnika iz 2011. prema kojem 46% stanovnika Zagreba nije rođeno u Zagrebu, u gradovima poput Pule, Rijeke ili Splita je još veći postotak onih koji nisu rođeni u tim gradovima. Naši veliki gradovi su dotepenski, pomirite se svi vi koji glumatate autohtone i fetive. S time da su mu u Zagrebu rođeni djed ili baka se može pohvaliti samo 1, možda 2% Zagrepčana i uglavnom se radi o Zagrepčanima koji imaju Austro-ugarsko prezimena i porijeklo kao npr. Bauer, Varga, Novak.

interesantno je kako se svi trude usvojiti jezik u zagrebu osim dalmatinaca .... uvijek kod njih trebam prevodioca jer nikad neznaš kaj vele ..... imam lokalnog kineza u kvartu već jeno tri leta i taj špreha bolje nek neki domaći .....

Lepo, fakti su fakti. More se kupiti i jena knjigica Ivana Brnčića - Purgerski rječnik.

Matiji.Matei i Tei pušlek kušleca.Bravo i ne posustajte,ideja vam je kmica.

Čim je izišla knjiga "Agramer" autorice Zrinjke Glovacki-Bernardi, odmah sam je nabavila. Lijepo je podsjetiti se na riječi koje smo nekad često upotrebljavali u svakodnevnom govoru. Još i danas upotrebljavam dosta tih riječi, ali često moram sugovorniku dati i prijevodvod jer mnogi ne barataju tim izrazima. Usput, treba češće gledati film "Tko pjeva, zlo ne misli" - tamo je purgerski u punom sjaju i značenju te riječi !!!

Ovak bi se trebalo pripovedati da se tu vu Zagrebu razmemo,a ne ovi dotepenci su nam promenili celi govor da više niš nerazmem kaj pripovedaju v tramvaju ili na vulici

do '90 i početkom se sve to moglo čut' po tramvajima i na ulicama al kaj bumo..vremena se menjaju a i ljudi.. i nije to niš grdo..tak mora bit, bitno da je Zagreb v srcu i da ga imamo rad