Optužnica protiv Grada zbog rušenja Paromlina

Dajte likovi iz stranke za grad i ostali paraziti neuki prestanite glumatati nekakve kulturnjake, paromlin je izgoreno ruglo, ruševina! Nikakve kulturne vrijednosti u toj građevini nema, prestanite se sramotiti i uvjeravati sve nas koji tamo godinama prolazima da je sivi izgoreni industrijski zid kulturni spomenik. Napokon se nekaj pokrenulo da se ta sramotna ruševina u centru grada makne, Gradonačelnik napokon preuzima odgovornost za ovo ruglo u centru koje tam stoji 26 godina, ali nemre se bez gunđanja i sabotiranja, ma patite, ružnoća izgorena siva u centru nestaje.

Ruševina "paromlina" da bude spomenik kulture. Daj ne budalesajte se. Napravite neku maketu pa je negdje izložite a to zemljište korisnije iskoristite.

idemo delati.....

Wikipedija o Paromlinu (samo jedan dio): Jedan od najvažnijih je Kraljevski povlašteni zagrebački parni i umjetni mlin, građen od 1906. do 1908. i smješten između Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski i Glavnog željezničkog kolodvora. Zagrebački Paromlin iznimno je vrijedan kompleks zas za proučavanje razvoja hrvatske arhitekture, odnosno za proučavanje razvoja novih konstruktivnih sustava i materijala. Dakako, riječ je o primjeni metalnih i armiranobetonskih konstrukcija. I iako je metalna konstrukcija kakva je primijenjena pri njegovoj izgradnji početkom 20. stoljeća bila u uporabi tijekom cijeloga 19. stoljeća, armiranobetonska konstrukcija koju će izvesti glasoviti graditelj Josip Dubsky ne samo što je prva takva poznata konstrukcija u nas, nego je i jedna od prvih primjena armiranog betona uopće. Važno je istaknuti da je kompleks nastajao u dvije faze — između 1862. i 1906. te od 1906. do 1908, kada poprima današnji izgled. Tijekom tih godina u njegovoj izgradnji sudjelovalo je više istaknutih arhitekata, koji su djelovali u Zagrebu potkraj 19., odnosno na početku 20. stoljeća, a to su Janko Jambrišak, Gjuro Carnelutti, arhitektonski atelijeri Hönigsberg & Deutsch, Štefan i Kalda, Janko Holjac te Josip Dubsky.