Da sam gradska arhitektica? Nikako. U 30 godina rada za Grad Zagreb odradila sam nekoliko projekata. Tako je, nakon primjedbi na račun njenih projekata, arhitektica Loredana Stunić odgovorila kritičarima koji je u posljednje vrijeme prozivaju u medijima. Njeno ime ne spominju. No svi tako očito znaju o kome je riječ. U središte pozornosti ova je arhitektica došla jer je oblikovala intervenciju iznad Britanskog trga, na kojem je radove prije dva dana obustavila inspekcija, no radila je na uređenju i tunela Grič, Memorijalnog centra raketiranja Zagreba, a sada radi na projektnoj dokumentaciji uređenja platoa oko Trga žrtava fašizma.
Čeka odobrenje za “džamiju”
Mnogi su je povezali s istupima Zrinke Paladino, zamjenice pročelnika Zavoda za zaštitu spomenika, koja je istaknula da se na Britancu kršila procedura te da ga, kao i Trg žrtava fašizma, rješava ista arhitektica, njoj osobno nepoznata. No Loredana Stunić samo kratko kaže da zna vrlo malo o istupima Paladino.
– Konzervatori i arhitekti ponekad se teško dogovaraju, ključ je svega bolja komunikacija, a ne “razgovaranje” putem medija – kaže Loredana Stunić dodajući da prihvaća svaku sugestiju i mišljenje ako iza njega stoji kvalitetna argumentacija potkrijepljena činjenicama. – Umjesto da kvalitetno surađuju svi sudionici na nekom projektu, ljudi se radije svađaju – dodaje komentirajući da Britanac za nju uopće nije “slučaj”.
– Projekt Britanac prometno je rješenje uvjetovano relativno kaotičnim stanjem autobusnih stajališta, parkirališta i smjerova kretanja. Za rješenje tog problema formiran je rotor i dva otoka koje je investitor odlučio ozeleniti na traženje dijela građana. Sve ostalo isključivo je tehnička dokumentacija kojom se popratilo to prometno rješenje – kazala je L. Stunić. Trenutačno, kaže, čeka odobrenje projekta uređenja platoa oko Meštrovićeva paviljona koji će, kaže, urediti onako kako ga je zamislio sam Ivan Meštrović 1934. kada ga je počeo raditi kao spomenik Petru I. Karađorđeviću.
– Meštrovićeva rečenica “Zamišljam tu kružnu građevinu samo na tratini usred trga” , držim, govori sve o osnovnoj ideji. Pročišćenjem hortikulture oslobodila bi se vizura na samu građevinu. Ne vidim značajnijih prepreka da se i okoliš paviljona ne vrati na izvornu ideju autora posebno jer se valorizacijom pokazalo da je više od 70 posto biljnog fonda na trgu bezvrijedno – kaže L. Stunić. Bit Trga žrtava fašizma, kaže ova arhitektica, jest arhitektura i Meštrović, a velikim drvećem arhitektura se zaklanja.
Gradila na Prekrižju, u Istri
Također, u sklopu projekta predložit će i šetnicu uz nadsvođeni potok Medveščak, koji prolazi Ulicom Franje Račkoga te se nastavlja uz Ulicu kneza Višeslava.
– Parkirališnih mjesta koja bi mogla zakrčiti Ulicu Račkoga prema planu ne bi trebalo biti, već bi ovdje bila šetnica – kaže Stunić. Dosad je, kaže, radila uglavnom za male, privatne investitore. Nekoliko vila na Prekrižju, u Mlinovima, na Cmroku, no i Reiserov dvorac u Langovoj ulici u Samoboru. Projektirala je naselje u Istri, a uređivala je unutrašnjost slastičarnice Amelie u Vlaškoj, kao i Vis-a-Vis by Vincek u Tomićevoj. Jedan od najzahtjevnijih projekata bio je upravo uređenje Memorijalnog centra raketiranja Zagreba, kada je u dva mjeseca morala urediti 270 kvadrata prostora.
– Krenuli smo od nule. Od ponovnog postavljanja parketa, gletanja do osmišljavanja stalnog postava. Tad sam radila od 0 do 24 sata – kaže L. Stunić, koja u svom studiju Elle radi s još pet arhitekata.
glavni arhitekt je silađin pajdo matana mikija a za zahvalnost miki mu je stavio termofasadu na privatnoj zgradi na adresi bosanska 3, ZG. miki zna nagraditi pajdaše s našim parama.