Svinjetina, junetina, piletina, razne masne salame, masni sirevi, paštete sumnjive kvalitete, čokoladne krafne, pire krumpir, špageti s kinderladom, špageti s marmeladom, bijeli kruh premazan maslacem i džemom, kosani odresci, kukuruzni žganci, burek sa sirom, puding od čokolade, pileći paprikaš, juneći gulaš, tijesto s mljevenim mesom...
Grickalice i sokovi
Iako na prvi pogled izgleda kao popis namirnica koje treba izbjegavati, riječ je ipak o onima koje redovito na jelovniku u školama imaju naši učenici. Tome treba pridodati sokove prepune šećera, gazirana pića, grickalice pune masti, bombončiće, sladolede koje učenici kupuju iz automata postavljenih u školama. Iz toga je jasno zašto postajemo sve deblja nacija i zašto pratimo trendove zapadnoeuropskih zemalja gdje je debelo 14 milijuna djece, a gojazno više od tri milijuna. Posljednje istraživanje Službe za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo pokazuje da u Hrvatskoj 16 posto jedanaestogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu težinu te da 21 posto 15-godišnjaka ima problema s debljinom. A debljina sa sobom nosi razne tzv. staračke bolesti kod sve mlađih ljudi pa čaki i adolescenata dijabetes tipa 2 i različite kardiovaskularne teškoće postaju i naš gorući problem. Loše navike stečene u djetinjstvu teško se mijenjaju, a preopterećenost, stresni i brzi ritam života u odrasloj dobi samo potenciraju "uživanje" u hrani koja svakog petog stanovnika Hrvatske dovodi u kategoriju "debelih".
Zdravstveni problem
No, da se debljina još uvijek kod nas ne shvaća kao zdravstveni problem, govori i podatak da se školski jelovnici nisu mijenjali desetljećima i da većina školskih ravnatelja misli da im se učenici dobro hrane. Za razliku od nas, od svog tradicionalnog doručka (slanine i jaja) postupno odustaju i engleski školarci, kojima je pravu revoluciju u prehrani izazvao njihov najpoznatiji kuhar Jamie Oliver, ponudivši im umjesto teških i nezdravih obroka "laganice" od voća, povrća i žitarica.
Prekalorično i bezvrijedno
Tipičan obrok francuskih školaraca sastavljen je od voća, piletine sa žara, povrća kao priloga i sira ili rižina pudinga kao deserta. Prehrana američke djece sastojala se od burgera, čipsa i gaziranih pića, međutim i njihove škole, svjesne problema s pretilošću, nastoje promijeniti loše navike i naučiti djecu da više voća, povrća, ribe i bijelog mesa vodi zdravijem životu. Obroci u našim školama, upozoravaju nutricionisti, imaju previše kalorija, a premalo nutritivnih komponenti.
Osijek ne želi slatkiše
O postavljanju automata u škole odluu00E8ivali su, uz suglasnost gradova, ravnatelji. Mnogi od njih dopustili su njihovo postavljanje, a za uzvrat su dobili kompjutorsku opremu ili pak novac. – Automati sa slatkišima te pićima u gotovo su svim riječkim školama. Bio je to uvjet tvrtke koja je o svojemu trošku opremala informatičke učionice. Nemam ništa protiv automata jer djeca inau00E8e trče u trgovine – kaže pročelnica Gradskog odjela za odgoj i školstvo Branka Renko-Silov. U Osijeku i Splitu nikada nisu prihvatili automate, dok u00E6e iz zagrebau00E8kih škola biti uklonjeni prema odluci gradskog Ureda za obrazovanje i kulturu. (P. S., Ž. R., S. B., N. P.)
