Nove škole i vrtići, više zelenih površina, bolje ceste, knjižnice i domovi zdravlja samo su neke od želja građana u novim naseljima Zagreba, Samobora, Zaprešića i Velike Gorice. Dokazalo je to istraživanje "Kvaliteta života u zagrebačkoj mreži naselja" koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu na čelu s dr. sc. Anđelinom Svirčić Gotovac. Ispitano je 308 stanovnika u 23 naselja, od čega u 17 zagrebačkih. Puno je faktora koji su utjecali na to da se kvaliteta stanovanja u odnosu na prije nije bitno poboljšala.
Neplanska gradnja
– Ovo je nastavak istraživanja iz 2004. godine, a dokazali smo da je Novi Zagreb sagrađen prije 50 godina humaniziranije naselje i više po mjeri čovjeka nego što su to naselja nastala poslije 1990. godine. Nova i rubna naselja u Zagrebu nakon dva desetljeća djelovanja u prostoru postala su preizgrađena i neopremljena osnovnom infrastrukturom – kazala je Anđelina Svirčić Gotovac.
Osim što se u posljednjih 20 godina gradilo neplanski, pa Zagreb prema nekim procjenama ima 20 tisuća stanova viška, novogradnja je učinila i to da se na manjoj kvadraturi smjesti više soba što je u konačnici rezultiralo da većina ispitanih živi u trosobnim stanovima. – Zanimljivo je da se s obzirom na površinu stana pokazalo da je najveći broj stanova u kategoriji od 41 do 60 četvornih metara, što govori o povećanoj sobnosti malih stanova. Na malu površinu često se smješta više soba, neprimjereno malih i tako se postiže veća, ali nerealna sobnost stanova – dodala je voditeljica istraživanja.
Kvalitetom stanova najzadovoljniji su u Samoboru, a iako se većina ispitanika izjasnila da je život u njima uglavnom dobar, požalili su se na curenje vode sa stropova i balkona, lošu izolaciju, vlagu, lošu fasadu, pucanje vodovodnih cijevi...
– Treba uzeti u obzir da su to stanovi stari 20 ili 15 godina i ovo nikako ne bi trebali biti njihovi nedostaci – dodala je Anđelina Svirčić Gotovac.
Najveći broj stanova u kategoriji je od 41 do 60 četvornih metara
Prema istraživanju, najviše građana ima privatne stanove, i to najčešće male površine kao i prije deset godina, a ostali žive u podstanarstvu.
– Visoke cijene kvadrata ostavljaju mogućnost kupnje samo manjeg stana, čime je kvaliteta života po ovom pokazatelju ista kao i prije deset godina – objasnila je Anđelina Svirčić Gotovac.
Niske režije
A mala površina stanova pokazala je i da većina stanovnika plaća relativno niske režije. Za vodu, struju, grijanje i odvoz komunalnih tako se izdvaja od 1001 do 1500 kuna.
– Može se reći da su komunalni troškovi relativno niski i da je djelomično to tako zbog novih stanova koji manje troše, ali više zbog toga što su male kvadrature, a mogu se povezati i s relativno niskim prihodima, zbog čega su kućanstva prisiljena manje trošiti – dodala je Anđelina Svirčić Gotovac.
