Kihanje, bol u sinusima, kašljanje, curenje nosa, suzenje i svrbež očiju. Boravak u prirodi, čim stigne proljeće, “prekriži” 150.000 Zagrepčana, odnosno čak svaki peti stanovnik metropole.
“Logor okružen alergenima”
Problemi s peludi najgori su na Jarunu, kažu tamošnji stanovnici, koji svoj kvart opisuju kao “logor okružen alergenima”.
– Lijeska, breza i topola, ne znaš koje je drveće gore i masovnije – žale se stanovnici Jaruna te dodaju kako od biljaka jednostavno ne mogu živjeti. Kako kažu, oni koji nemaju alergije ne mogu ni razumjeti kako je onima koji se svakodnevno boje izaći iz kuće jer im nos ne prestaje curiti, a oči suze sa svakim daškom vjetra.
– Pisali smo vijećnicima u Gradskoj četvrti, ali nisu nam odgovorili bi li mogli napraviti nešto, makar da se sa Zrinjevcem organizira orezivanje grana ili možda čak i rušenje prevelikih stabala – rekao je čitatelj Miro s Jaruna, dok su iz Zrinjevca objasnili kako su oni s orezivanjem stabala počeli još prošlog mjeseca.
Nažalost, ispričao je direktor te Holdingove podružnice Igor Toljan, orezivanje stabala ide “biološkim redom”, što znači da se drveće ne reže po vrstama, već prema tome ima li neko stablo oštećenja ili bolesti.
– Ništa ne radimo bez razloga. Postoji proljetno i jesensko orezivanje, a u urbanim sredinama orezivanje se provodi pod posebnim uvjetima. Među vodećim smo stručnjacima upravo za područja kojima se bavimo – objasnio je Igor Toljan, dok stanovnici Jaruna govore kako je njihov kvart pun oronulih stabala koje već godinama nitko ne dira, “uključujući Zrinjevac”, a među najvećim su rasadnicima alergena.
Kako se zaštititi
Stati na kraj ne može se ni, govore s Jaruna, stablima oko dvostranih gradskih satova, od kojih se više ne vidi ni koliko je sati.
– U redovitom održavanju imamo točan program rada. Sva drveća koja su “problematična” doći će na red – obećao je Igor Toljan iz Zrinjevca, a stanovnicima Jaruna, kao i ostalim alergičarima, preostaje da se pridržavaju uputa za izbjegavanje peludi te da prate peludnu prognozu. A upravo peludni kalendar kaže kako se u ožujku posebno treba paziti lijeske, johe, čempresa i jasena. U travnju će probleme stvarati grab, hrast i platane, dok je svibanj i lipanj “rezerviran” za borbu protiv različitih trava. U kolovozu, pak, dolazi ambrozija.
– Boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima, u prirodu odlaziti nakon kiše kad je koncentracija peludi u zraku niža, a tada je najbolje i sušiti rublje. Nakon dolaska izvana, oprati sebe i odjeću, a četkati i prati treba i kućne ljubimce – savjeti su s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Nije problem u peludi tj. prirodi vec u covjeku i industrijskoj proizvodnji koja nam je donijela razne alergije, tako da smo sad na prirodu alergicni a ne na pr. auto prasinu i plinove koji prouzrokuju karcinom.