Navikne li se publika na senzacionalizam, kratke naslove i površne informacije, kvalitetno novinarstvo nema budućnost, a rješenje je obrazovati mlađe generacije i potaknuti ih da traže pouzdane izvore te dublju analizu stvarnosti umjesto da se zadovolje samo naslovima ili viralnim objavama, kaže nam Giovanni Melogli, koordinator međunarodnog festivala Voices koji se ove godine, od 27. veljače do 1. ožujka, održao u Zagrebu. Nakon uspješnog prvog izdanja u Firenci, koje je lani okupilo više od 1300 sudionika, brojne studentice i studenti, kao i mlade novinarke i novinari te ostali zainteresirani posjetitelji, u tri su dana u Muzeju suvremene umjetnosti snimali, raspravljali, slušali i dijelili svoja dosadašnja iskustva. U nizu panela, radionica i diskusija koje su obuhvatile najvažnija pitanja novinarstva i medijske pismenosti, sudjelovali su i vodeći novinari, kreatori politika, stručnjaci za umjetnu inteligenciju, kao i predstavnici civilnog društva.
– To je prvi i jedini europski festival novinarstva i medijske pismenosti, i to zato što cijeli proces "iza kulisa" vode organizacije iz cijele Europe. Konačan program i sadržaj festivala rezultat su rasprava i analize stvarnih izazova s kojima se danas borimo – poručuje Melogli.
Potražnja za kvalitetom
Razgovaralo se, tako, o zaštiti medijskih sloboda u Europskoj uniji (EU), a posebno se istaknula i nužnost transparentnosti vlasništva nad medijima, zaštite novinarskih izvora te osiguranja stabilnog financiranja javnih medijskih servisa. Svi zainteresirani polaznici raspravljali su i o Digital Services Actu (DSA) i Digital Markets Actu (DMA), inače, ključnim zakonima kojima EU nastoji ograničiti moć velikih tehnoloških kompanija i osigurati pošteno digitalno tržište. Bilo je riječi o Anti-SLAPP direktivi, koja je posvećena borbi protiv pravnih postupaka kojima se pokušava ušutkati novinare i aktiviste.
Razvila se i diskusija o ulozi umjetne inteligencije (AI) u širenju dezinformacija, a paneli održani na tu temu ponudili su raznolike perspektive stručnjaka i mladih profesionalaca o tome kako AI zapravo može i pomoći, ali i ugroziti informacijski ekosustav. Na radionicama i panelima u sklopu festivala Voices poseban se naglasak stavio i lokalno novinarstvo, kao i medijsku pismenost, te na izazove i prilike u suočavanju s digitalnom revolucijom.
A iako su se temama na Voicesu htjeli privući uglavnom mladi, koordinator festivala kaže nam da je im je već dvije godine, osim do novinara i medijskih stručnjaka, cilj doprijeti i do šire javnosti.
– Trenutačno se nalazimo usred evolucije, odnosno prelaska iz analogne u digitalnu eru. A važno je napomenuti da postoji razlika između onih koji su odrasli uz tiskane novine i televiziju, ali i onih koji su od malih nogu u svijetu interneta i društvenih mreža. Svi oni imaju drukčiji način na koji dolaze do informacija, te je zbog toga u diskusiju važno uključiti publike različitih generacija. Osim toga, ovim festivalom želimo stvoriti potražnju za kvalitetnim i etičkim novinarstvom. Kriza novinarstva nije samo u tome što je ono pod pritiskom, već je problem i u tome što opada potražnja za dubinskim, istraživačkim radom – ističe Giovanni Melogli koji se osvrnuo i na medijsku pismenost. Spominje, naime, da ono što možemo prenijeti kroz knjigu ili novinski članak nije isto kao ono što možemo izraziti slikom ili kratkim videozapisom pa, stoga, dodaje, publiku treba educirati kako da kritički analizira informacije, prepozna manipulaciju i shvati kako različiti mediji oblikuju sadržaj. A zadnji dan Voicesa bio je rezerviran za raspravu o digitalnoj dobrobiti i sigurnosti novinara.
Podrška kolegama iz Srbije
Paralelno s glavnim programom, održane su i brojne radionice, među kojima su se istaknule one posvećene emocionalnoj otpornosti novinara, EU fondovima za medije te suzbijanju stranog uplitanja u neovisno novinarstvo. Radionica "Dox Yourself" omogućila je sudionicima da nauče kako zaštititi vlastite podatke na internetu, dok je "A Beginner's Guide to Using AI in Media Storytelling" pokazao kako umjetna inteligencija može postati saveznik u kreiranju novinarskih priča.
A Maja Sever, hrvatska novinarka i domaćica ovogodišnjeg Voicesa, ističe da su u zagrebački Muzej suvremene umjetnosti stigli posjetitelji iz svih krajeva svijeta – od Francuske, Španjolske, Portugala, Danske, preko Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, pa do Češke i Velike Britanije. Na festivalu su posebno najavljeni i studenti iz Srbije, odnosno Novog Sada, Beograda i Niša, koji već mjesecima blokadom traže ispunjavanje zahtjeva koje su uputili vlastima. U jednom su trenutku na festivalu i zagrebački studenti prekinuli prekinuli program te u 11.52 sata održali 15-minutnu šutnju kako bi podržali kolege iz Srbije.
U sklopu Voicesa, osim panela i radionica, posjetitelji su se mogli okušati u televizijskom studiju koji je postavila Televizija Student s Fakulteta političkih znanosti. Bilo je organizirano i kino u kojemu su se mogli pogledati zanimljivi filmovi, između ostalog i "Čovjek koji nije mogao šutjeti" Nebojše Slijepčevića, koji je, podsjetimo, bio nominiran i za ovogodišnji Oscar. Na štandovima su se mogle naučiti zanimljive informacije o brojnim udrugama i organizacijama, riješiti kvizovi, a bile su izvješeni i popisi prijetnji s kojima se novinari svakodnevno susreću tijekom obavljanja svoga posla.
– Publika mora znati gdje može pronaći pouzdane informacije. A ključno je ulagati u neovisno i kvalitetno novinarstvo te obrazovati javnost kako da kritički pristupa informacijama. Ako to ne učinimo, riskiramo da izgubimo vjerodostojne izvore informacija i prepustimo se kaosu u kojem je teško razaznati istinu od manipulacije – poručuje Giovanni Melogli. Inače, partneri projekta, među ostalim, bili su i Grad Zagreb, Agencija za elektroničke medije, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska radiotelevizija...
