Građevinska inspekcija za sada nije zabranila radove jer za to nema razloga budući da iz činjenica koje su na raspolaganju inspekciji proizlazi da je sve u skladu sa zakonom. Ako u tijeku izvođenja radova dođe do odstupanja i utvrde se nepravilnosti tada će to naravno učiniti – odgovorilo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te tako začinilo trakavicu oko obnove Cvjetnog trga. Naime, kontroverze o uređenju Cvjetnog trga, ali i gradnje fontana pokraj Nacionalne i sveučilišne knjižnice, ne prestaju. Iako je i Gradska skupština na sjednici u utorak zatražila da se radovi hitno zaustave, taj zahtjev nije dopro do gradskih vlasti. Odnosno, prema riječima gradonačelnika Milana Bandića, radovi ne mogu stati jer je natječaj proveden, odabrani su izvođači, a sve je zapečaćeno i potpisom na ugovoru.
“Zastarjeli projekt”
Ironija je u tome, iako je Gradska skupština sada protiv tih radova i izbacila ih je iz ovogodišnjeg programa građenja komunalne infrastrukture da je iste te radove prihvatila prošlogodišnjim programom na temelju kojeg je Grad Zagreb i raspisao natječaj. Dižu se sada svi protiv toga, od građana pa do udruga, a među ostalim i Inicijative 1postozagrad koja je pokrenula peticiju sa zahtjevom za reorganizaciju, novu komunalnu opremu i promjenu načina u jednom danu potpisalo je više od stotinu osoba (peticiju možete potpisati ovdje).
– Trg se rekonstruira prema zastarjelom i katastrofalnom projektu primjena koji je 1995. godine označio početak zagrebačke krize trgova. Temeljna manifestacija te krize jest devastacija brojnih zagrebačkih trgova (Trg burze, Iblerov, Langov, Kvaternikov) i općenito javnih prostora pod izlikom obnove, ali i neprihvatljivi načini upravljanja javnim prostorima, napose pješačkim zonama. Aktualnim se projektom promjene na plohi trga svode na novo i skupo popločenje koje je nepotrebno, a ne na stvarne probleme. Problem Cvjetnog trga nije u popločenju, nego u organizaciji, opremi i načinu upravljanja – objašnjava Saša Šimpraga iz Inicijative.
Neodgovornim načinom upravljanja trgom, ali i širom pješačkom zonom, kažu iz Inicijative, zaživjela je situacija u kojoj je više od trećine javnog prostora Cvjetnoga trga privatizirano terasama, čime je slobodna površina trga bitno smanjena. Predlažu se nove kružne klupe sa deset sjedalica oko svakog drugog stabla, uklanjanje terase ispred velike klupe uz crkvu, smanjivanje drugih terasa, postavljanje funkcionalne fontane za vodu za piće jer sadašnja od početka ne radi, a novi manji cvjećarski kiosci razmjestili bi se uza svako drugo stablo kako bi se dobila prohodnost kroz trg.
Podsjetimo, obnova Cvjetnog trga radi se prema projektu arhitektonskog dvojca Mihajla Kranjca i Berislava Šerbetića još iz 1995. godine.
Na prozivku projekta kojem je suautor Kranjc kazao je:
– Napravio sam projekt rekonstrukcije i obnove Cvjetnog trga. To je projekt djelomične obnove, uglavnom pješačkih zona i komunalne infrastrukture. A to što se građani bune, pa bune se protiv svega, tako i ovoga.
Redovita koordinacija
Dodao je još samo da svakog utorka dolazi na Cvjetni trg na koordinaciju s izvođačima radova kako bi se na licu mjesta vidjelo kako se realizira projekt.
Uz Kranjca na teren je, kako smo već pisali, izašla i građevinska inspekcija.Svojevrsno češljanje obavlja i financijska, ali u gradskoj upravi, koja pregledava gradski proračun na poziv Skupštine, a zbog spornih projekata.
Selo moje malo.