Šumska prostranstva Parka prirode Medvednica idealno su mjesto za bijeg od užarenoga gradskog asfalta, a jednom od 70 planinarskih staza, onom pod brojem tri, stići ćete do Veternice, šeste najveće špilje u Hrvatskoj. Šetnjom kroz prvih 380 metara hladit ćete se na 10 stupnjeva, vodič će vam pritom govoriti o njezinu postanku, a moći ćete vidjeti i fosile školjaka i ježinaca te lubanju i donju čeljust špiljskog medvjeda. Upoznat ćete i tajnovit svijet noćnih letača zbog čije je hibernacije špilja zimi zatvorena, a ako je posjetite u kasno proljeće, na ulazu ćete naći šišmišji "vrtić". I noć zadnje subote u kolovozu posvećena je šišmišima, a poželite li, možete kojeg i posvojiti te mu dati ime.
Kako je dobila ime
– Veternica je nazvana po vjetru koji ljeti puše iz špilje zbog razlike između temperatura unutar i izvan nje. Zimi je cirkulacija obrnuta, a zahvaljujući vjetru je i otkrivena, s obzirom na to da je primijećeno da se ispred nekadašnjeg malog otvora kovitla lišće. Ime dolazi od kajkavskog veter – objašnjava Andrea Kostelić, rukovoditeljica odjela za promociju, edukaciju i interpretaciju Javne ustanove PP Medvednica.
Špilja je nastala na dodiru lakše topivog litotamnijskog vapnenca starog oko 15 milijuna godina i teže topivog dolomita starog oko 225 milijuna godina. Vapnenac nastao u plitkome moru ime je dobio po algi Lithotamnium, a od njega je sagrađena i zagrebačka katedrala. Ostaci špiljskih medvjeda pak najbrojniji su nalazi u Veternici, a otkriveno je više od 100 lubanja, među kojima i jedna od najvećih pronađenih na svijetu. Otkriveni su i ostaci špiljskog leoparda, mačke, nosoroga, a najfascinantniji je ondje svijet šišmiša. Letećih sisavaca u Hrvatskoj postoji 35 vrsta, a u Veternici je identificirano čak njih 18. Možete ondje doznati i činjenice koje će vam razbiti predrasude o šišmišima, primjerice onu da su slijepi.
– Zapravo vrlo dobro vide, ali kako su najaktivniji noću, sluh kojim čuju izrazito visoke frekvencije puno im je važniji u orijentaciji – govori A. Kostelić.
Većina nas refleksno se saginje kad vidi šišmiše u letu oko glave jer se bojimo da će nam se zaplesti u kosu, ali oni zapravo imaju toliko istrenirane radare da i najmanje kukce raspoznaju i love u potpunom mraku. Spavaju veći dio života, a tu je i zimski san, zbog kojega se Veternica ne može posjetiti od studenoga do travnja.
– Nikada nisu isti datumi otvaranja i zatvaranja špilje jer hibernacija ovisi o vremenskim uvjetima. Kad su zime blage, otvorimo je nešto ranije. Ljeti šišmišima ljudi ne smetaju jer veći dio dana provode ili spavajući ili u obližnjim šumama – ističe A. Kostelić.
Da spavaju naglavačke, znaju i mala djeca, no pitanje kako pritom ne padnu među najčešćima je koja posjetitelji postavljaju vodičima. Tajna mirnog sna leži u izrazito jakim tetivama koje bez problema mogu držati njihovu punu težinu i po nekoliko sati. Najdraža su im hrana komarci, kojih mogu pojesti čak do polovice svoje tjelesne težine, a neke odrasle jedinke sliste i 600 komada u satu. Kote se u kasno proljeće, a mladunce smještaju u "vrtić" na ulazu u špilju, gdje se zadržavaju dva mjeseca, odnosno dok ne prestanu piti majčino mlijeko i samostalno nauče letjeti i hraniti se.
Gablec na Glavici
Individualno se možete u Veternicu zaputiti vikendima i blagdanima od 10 do 16 sati, a grupni posjeti mogući su i preko tjedna uz najavu. Špilja se obilazi isključivo uz stručnog vodiča, a u PP Medvednica posjetiteljima preporučuju slojevitu odjeću i terensku obuću. Ulaznice su 20 kuna za djecu, 30 za umirovljenike i studente te 40 kuna za odrasle, a do špilje možete dopješačiti iz Gornjeg Stenjevca dolinom potoka Dubravica. Tim će vam strmovitim puteljkom trebati 20 minuta, a možete odabrati i malo manje zahtjevnu stazu broj osam od Ponikvi do planinarskog doma Glavica, od kojeg je do špilje samo pet minuta hoda po nizbrdici. Ako nakon razgledavanja ogladnite, istim putem, ali uzbrdo, možete se vratiti do Glavice te ondje okrijepiti zdjelicom graha s kobasicom, gulašem ili komadom mesa s roštilja te potom kušati njihovu slavnu bučnicu dok na terasi uživate u pogledu na gotovo cijeli grad.
