Josip Pernar sa Savice jedva je čekao bolje vrijeme da se spusti iz zgrade do vrta i počne kopati. Nije mu daleko, gredice vidi s balkona, a nije mu ni teško, odnedavno je bez posla i još je intenzivnije posvećen zemlji.
Složni smo
– Imam 50-ak kvadrata – posadio sam nešto luka, salate, špinata – kaže Pernar odlažući motiku. U kvartu svoj komadić zemlje ima 12 godina, tad su neki već počeli obrađivati gradsko zemljište raskrčivši šikaru.
– Unazad dvije godine stigao je novi val korisnika, ne samo iz kvarta, svatko si je uredio svoj dio i posadio što je htio, a ovdje se i družimo, razmjenjujemo znanja, potpomažemo se – ističe Pernar, s kojim se slaže i susjeda koja od lani ima kutak gdje je uz povrće dala složiti i parkić za unuka. Oni potvrđuju da je takav “model” upotrebe zemlje na Savici i drugdje u Zagrebu sličan viziji kakvu zastupa udruga Parkticipacija, koja je osmislila ideju društvenih vrtova – područja gdje su građani, prvenstveno oni iz obližnjih kvartova, aktivno i ravnopravno uključeni u uređenje i održavanje zemlje.
Tim su čudniji, smatra ekološka aktivistica Svjetlana Lugar, kriteriji koje je za dodjeljivanje parcela u budućim urbanim vrtovima postavila zagrebačka uprava – da prednost imaju nezaposlene i socijalno ugrožene osobe, i to ne samo iz kvartova gdje je parcela.
– Parcele se trebaju dijeliti po načelu tko je najviše zainteresiran i koga zaista zanima sadnja, a ne da ih zauzme jedna kategorija građana jer će to ispasti logor – oštra je S. Lugar koja je i protiv toga da se za red u vrtu brinu komunalni redari. I Parkticipacija, još bez službenog komentara Bandićevih kriterija za parcele, ponavlja da zagrebački gradski vrtovi trebaju imati naglašen društveni aspekt.
– Tamo bi zemlju mogli obrađivati građani svih dobi i statusa, iz istog i obližnjih kvartova, koji se možda inače ne bi sretali, jer tek tako postigla bi se društvena interakcija i kohezija u zajednici – kažu u udruzi.
Primjeri dobre prakse vide se “preko plota”, u Varaždinu. Lani je tamo zaživjela ideja društvenih vrtova – brzo je popunjeno 50-ak parcela od po 50-ak kvadrata u prigradskom Biškupcu koje je grad dodijelio udruzi Gredica, a ona građanima.
Neka nam se legalizira
Uskoro je kultivirano još 50-ak parcela, na kojima niču rajčica, paprika, krastavac... Posebnih uvjeta nije bilo.
– Tko prvi dođe, ugrabi, no važno je da je svima stalo do uzgoja po načelima održive poljoprivrede. Obveza je dati godišnje 100 kuna, od čega udruga nabavlja alat i potrepštine, imamo i zajednički prostor za druženje, a o svemu odlučuje zajednica vrtlara – kažu u Gredici koja će uvesti i navodnjavanje. No ima i onih bližih Bandićevu modelu – u Virovitici su lani zemljište u kvartu Južni blok dali po posebnim pravilima nezaposlenima, umirovljenicima, siromašnijima. Zasad 17 korisnika besplatno uzgaja voće i povrće u vrtovima od čak 200 do 400 kvadrata.
I dok je u Zagrebu za društvene vrtove predviđeno pet legalnih lokacija, nepoznat je broj onih “divljih”, na kojima već raste raslinje, poput onog na Savici.
– Svjesni smo da svaki čas može doći netko i otjerati nas, no bilo bi korektno da nam se ustupi ovo što već obrađujemo i da Grad legalizira naše vrtove. Veća je korist nama, nego da ovdje raste šikara bez svrhe – kažu kvartovski vrtlari sa Savice.
>>Prvi vrtovi u Sesvetama i Sopotu, korisnike će kontrolirati redari
>>Želite gradski vrt? Nezaposleni u prednosti za dobivanje parcele
